Foto: Index;screenshot: UNHCR

U MAKEDONIJI je proglašeno izvanredno stanje zbog naizgled nezaustavljivog priljeva izbjeglica. UNHCR čiji je mandat nadgledanje provođenja Konvencije iz 1951. i pripadajućeg protokola koji regulira Status izbjeglica iz 1967. godine donosi izvješće o situaciji u bivšoj jugoslavenskoj republici.

UNHCR prepoznaje aktualne trendove i podsjeća da je Makedonija utočište za izbjeglice od proglašenja nezavisnosti u rujnu 1991. godine. Prvo je primila značajan broj ljudi iz BiH i Hrvatske tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, a 1999. i velik broj izbjeglica s Kosova. Prema izvješću, Makedonija je u posljednja dva desetljeća odobrila privremenu humanitarnu zaštitu za 400,000 ljudi iz regije, od kojih je 360,000 s Kosova.

Izvješće navodi da 90 posto izbjeglica koje zatraže azil u Makedoniji napušta zemlju i kreće prema članicama EU. Primjerice, od 1,353 tražitelja azila u 2013., intervju je proveden sa samo jednom osobom kojoj je odobrena zaštita. U 2014. je bilo 1,289 zahtjeva od kojih je odobreno 16. U tekućoj godini, usprkos velikom broju zahtjeva, samo je jedna osoba prepoznata kao izbjeglica. Većina zahtjeva se pritom odbacuje zbog njihova povlačenja. Prema podacima od srpnja, azil je ove godine zatražilo 18,750 ljudi uz prosječan priljev od 1000 osoba dnevno. Broj izbjeglica koji u Makedoniju stižu iz aktualnih svjetskih žarišta pogledajte u linijskom grafikonu:

Harmonizacija zakonodavstva

Makedonija je od 2005. godine kandidat za pristup EU, a 2012. je započeo "Dijalog o pristupu na visokoj razini". Europska komisija motri usvajanje europskog zakonodavstva i očekuje da će ono dovesti do jačanja sustava za pružanje azila. Makedonska vlada je ove godine započela s nacrtom novog zakona koji bi trebao biti u harmoniji sa zakonodavstvom EU i čije se usvajanje očekuje iduće godine.

Prema Zakonu o strancima, izbjeglicama koje iskažu nakanu traženja azila ne bi trebalo branit ulazak u zemlju. Amandmani usvojeni u lipnju 2015. temeljeni na Zakonu o azilu i Privremenoj zaštiti dozvoljavaju izbjeglicama da azil zatraže na graničnim prijelazima nakon čega im se izdaje dozvola za putovanje u trajanju od 72 sata kako bi osoba mogla doći u policijsku postaju i predati formalni zahtjev.

Ukoliko je izbjeglica već unutar teritorija, ona se mora javiti policiji koja predmet predaje Ministarstvu unutarnjih poslova odgovornom za provođenje postupka. U praksi, Makedonija je suočena s nizom izazvao zbog miješane imigracije i trenutačno ne provodi provjeru ljudi koji ulaze u zemlju kako bi se utvrdio njihov identitet, profil ili posebne potrebe.

Nedostaci u prepoznavanju opravdanih i neopravdanih zahtjeva   

Iako zakon podrazumijeva registraciju na granici, dužnosnici imaju ograničen kapacitet identifikacije osoba koje zaslužuju međunarodnu zaštitu, uključujući tražitelje azila i žrtve krijumčara ljudi. Na granici nema prevoditelja i drugih informacija o postupku traženja azila zbog čega se 85 posto zahtjeva podnosi u Skopju.

UNCHR preporučuje da Makedonija osigura provođenje svih relevantnih zakona povezanih s pristupom teritoriju i postupcima za traženje azila i nastavi s preuzimanjem zakonodavnih okvira koji čuvaju standarde i ljudska prava izbjeglica. Na graničnim prijelazima treba osigurati potrebne informacije o traženju azila na jeziku koji tražitelj razumije. Nužna je i uspostava mehanizma za utvrđivanje identiteta i profiliranje izbjeglica kako bi se utvrdile njihove potrebe i prava na međunarodnu zaštitu. Izvješće traži i dozvolu za prisutnost promatrača koji bi nadgledali policijske službenike i službenike na granici kako bi se osiguralo provođenje njihovih obaveza da izbjeglicama pruže pristup postupku traženja azila. Konačno, UNHCR preporučuje da se nastavi uvježbavanje svih službenika kako bi oni mogli prepoznati i shvatiti značenje sustava ulaska za osobe kojima je uistinu nužna zaštita.