Foto:  wikipedia

"ZAJEDNIČKE sjednice vlada zemalja bivše Jugoslavije su sve češće, a najave govore da bi one mogle postati okosnica razvoja zapadnog Balkana, obzirom da EU ne planira proširenje do 2020. godine", piše Deutsche Welle napominjući kako bi zajednički sastanci vlada mogli postati uobičajeni način bilateralne suradnje sa svim državama bivše Jugoslavije. Srbija je nedavno s Republikom Srpskom organizirala regionalni forum, a početkom lipnja zajedničku sjednicu s vladom Makedonije u Beogradu. Najave govore o skorom sastanaku vlada u Skopju, a veže ih - ekonomski interes.

"Kada je u pitanju bivša Juga, Slovenija i Hrvatska pokušavaju uhvatiti korak ali je tu naglasak na Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jer je to noseći element energetske sigurnosti. Ovdje je borba za zapadni Balkan", tvrdi direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić naglasivši kak je ekonomski čimbenik najzanimljiviji.

Tako je Ivica Dačić, premijer Srbije nakon nedavne sjednice vlada Srbije i Makedonije iznio inicijativu da se regija ujedini oko zajedničkih interesa po modelu Skandinavije ili baltičkih zemalja, a tu inicijativu ne odbacuju ni analitičari, napominje DW.

"Krajnji cilj je da ta integracija oživi u ekonomiji, da se stvore radna mjesta i da se te zemlje nađu u EU. To je i cilj EU-a i zbog toga se takvi sastanci sada počinju održavati", tvrdi hrvatski ekonomist Damir Novotny. Isto tako niz je zajedničkih problema koje bi se mogli zajedno rješavati, a tu je borba protiv korupcije i kriminala. Unatoč činjenici da je Hrvatska već u EU Janjić kaže i kako bi se Zagreb mogao naći u ovoj uniji.

"Sigurno je da će se zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija naći u toj balkanskoj federaciji 2020. Što će biti sa Hrvatskom to je stvar same Hrvatske ali mislim da ekonomski interesi Hrvatsku ipak vraćaju u okrilje bivše Jugoslavije", tvrdi na kraju Janjić.