Ilustracija: Youtube

SEDAM osoba ozlijeđeno je noću u eksploziji na kontrolnoj točki kod Odese, ukrajinske luke na Crnom moru, objavila je lokalna policija u petak, dan nakon što je na istoku Ukrajine ubijeno pet proruskih pobunjenika, a Rusija počela vojne vježbe.

Stanovnici su podigli nekoliko kontrolnih točaka oko grada kako bi spriječili dolazak proruskih separatista iz odmetnutog moldavskog teritorija Transdnjestrije (Pridnjestrovlja).

Novinska agencija Interfax prenosi izjave svjedoka da je bomba na kontrolnu točku bačena iz jurećeg automobila, no policija to nije potvrdila.

Jacenjuk: Rusija želi treći svjetski rat

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je u petak da Rusija želi početi treći svjetski rat političkom i vojnom okupacijom Ukrajine dok su se istodobno, tvrde ukrajinski izvori, ruske vojske snage primaknule na samo kilometar od granice.

"Vojni sukob u Ukrajini dovest će do vojnog konflikta u Europi", rekao je Jacenjuk na otvorenom dijelu sjednice vlade. "Svijet još nije zaboravio Drugi svjetski rat, a Rusija već hoće početi treći", rekao je.

Dosad najzešćim rječnikom, dok obje strane približavaju svoje trupe granici, Jacenjuk je optužio Moskvu da se ponaša kao "gangster" i podržava "teroriste".

"Jasno je da Rusija želi poremetiti izbore u Ukrajini, ukloniti prozapadnu i proukrajinsku vladu i okupirati Ukrajinu politički i vojno", rekao je.

Ukrajina planira predsjedničke izbore 25. svibnja, ali je pitanje kako će se oni održati na istoku gdje su proruski militanti zauzeli grad Slavjansk i javne zgrade u nizu drugih gradova.

Jacenjuk je pozvao Moskvu da ispuni obaveze iz sporazuma iz Ženeve i uvjeri aktiviste na istoku da polože oružje. "Ruska podrška tim teroristima i banditima koji zlostavljaju mirne građane međunarodni je zločin. Zločin protiv čovječnosti", ističe Jacenjuk.

Ukrajinski je premijer rekao da Kijev još čeka odgovor na službeni zahtjev o detaljima ruske vojne vježbe u blizini granice. Zahtjev je upućen preko OESS-a, a rok za odgovor istječe u subotu.

Ukrajinski ministar obrane objavio je u petak da su se ruske snage tijekom vježbe približile na samo kilometar od ukrajinske granice.

"Ako SAD, EU i cijela međunarodna zajednica nastave biti jedinstvene i prisile Rusiju da ispunjava svoje obaveze, tada ćemo zadržati mir, stabilnost i međunarodni sustav sigurnosti koji Rusija želi uništiti", rekao je Jacenjuk.

Rusija se i dalje drži svoje verzije događaja. Šef diplomacije Sergej Lavrov optužio je ranije u petak Washington za izigravanje sporazuma iz Ženeve postavljanjem novih zahtjeva Moskvi, a prijelaznoj ukrajinskoj vladi zaprijetio je da će odgovarati za protuterorističku akciju na istoku zemlje koju je nazvao "krvavim zločinom".

"Rusija će snažno pridonositi smirivanju napetosti na temelju kompromisa iz Ženeve... jednostranih zahtjeva ne smije biti", rekao je Lavrov na sastanku s mladim diplomatima u Moskvi. "I to smo im rekli, prije svega Amerikancima koji imaju nevjerojatnu sposobnost da sve izokrenu u svojoj glavi", dodao je.

Šef ruske diplomacije je istaknuo da će vlast u Kijevu odgovarati za rat protiv vlastitih građana.

Američki predsjedndik Barack Obama rekao je u petak u Seulu, gdje je u službenom posjetu, da će kasnije u petak telefonskom konferencijom razgovarati s nekoliko europskih državnika o stanju u Ukrajini i mogućnosti uvođenja dodatnih sankcija Rusiji.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert kazao je također u petak da su ruski potezi nakon sporazuma iz Ženeve "apsolutno razočaravajući". Dodao je da je kancelarka Angela Merkel telefonski razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i iskazala mu duboku zabrinutost stanjem u Ukrajini. Rekla mu je kako očekuje da Moskva ispoštuje dogovor iz Ženeve i pozove prorusku miliciju da se razoruža.

Nije objavljeno što je Putin odgovorio Merkel, ali je danas na sastanku s čelnicima ruske obrambene industrije rekao da će bilo kakav slom u suradnji Moskve i Kijeva biti "kritičan" za ukrajinsku obrambenu industriju. Usput je najavio dodatnu proizvodnju proturaketnih sustava koje izvozi, uključujući S-300, prenose ruski mediji.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, pak, smatra da bi SAD, EU i Rusija trebali zajedno otići na razgovore s lokalnim čelnicima u kriznim ukrajinskim žarištima kako bi pokazali političku potporu sporazumu iz Ženeve o smirivanju napetosti. U pismu Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Steinmeier kaže da tom sporazumu od 17. travnja treba dati "vidljivu političku potporu".

Jedan od načina mogao bit biti zajednički posjet visokih predstavnika trojke "Kijevu, istočnim i zapadnim dijelovima zemlje", rekao je. Njemački ministar poslao je pismo švicarskom ministru vanjskih poslova Didieru Burkhalteru čija zemlja predsjeda OESS-om, a primjerci su poslani i u Washington, Moskvu, Bruxelles te Kijev.

Lavrov optužuje Washington i prijeti Kijevu zbog "krvavog zločina"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u srijedu Washington za izigravanje sporazuma iz Ženeve postavljanjem novih zahtjeva Moskvi, a prijelaznoj ukrajinskoj vladi zaprijetio je da će odgovarati za protuterorističku akciju na istoku zemlje koju je nazvao "krvavim zločinom".

"Rusija će snažno pridonositi smirivanju napetosti na temelju kompromisa iz Ženeve... jednostranih zahtjeva ne smije biti", rekao je Lavrov na sastanku s mladim diplomatima u Moskvi.

"I to smo im rekli, prije svega Amerikancima koji imaju nevjerojatnu sposobnost da sve izokrenu u svojoj glavi", dodao je.

Šef ruske diplomacije je istaknuo da će vlast u Kijevu odgovarati za rat protiv vlastitih građana.

"Oni (Kijev) ratuju protiv svog naroda. To je krvavi zločin i oni koji su angažirali vojsku platit će i, siguran sam, odgovarati pred licem pravde", rekao je Lavrov.

Kerry: U istočnoj Ukrajini odvija se pažljivo planirana i organizirana vojna operacija

Američki državni tajnik John Kerry upozorio je u četvrtak Rusiju da joj istječe vrijeme za ispunjavanje obveza iz Zajedničke ženevske izjave o smirivanju krize u Ukrajini, te zaprijetio dodatnim sankcijama koje će SAD uvesti ako Moskva hitno ne promijeni smjer svoje politike prema Ukrajini.

U neuobičajeno oštroj izjavi Kerry je optužio Rusiju da "nije povukla nijedan korak u pravom smjeru", kako bi ispunila uvjete iz sporazuma koji je prošlog četvrtka u Ženevi postignut između Sjedinjenih Država, EU-a, Rusije i Ukrajine o mjerama koje trebaju dovesti do popuštanja napetosti.

"Prozor za promjenu smjera se zatvara", rekao je Kerry novinarima u press sobi u State Departmentu istaknuvši da, ako ruski predsjednik Vladimir Putin hitno ne poduzme korake ka smirivanju krize, SAD neće imati izbora nego uvesti nove sankcije.

Američki državni tajnik optužio je ruske vlasti da se služe propagandom kako bi prikrile ciljeve svojih akcija u istočnoj Ukrajini - destabilizaciju te regije i potkopavanje ukrajinskih izbora koji bi se trebali održati idućeg mjeseca.

"U istočnoj Ukrajini odvija se pažljivo planirana i organizirana vojna operacija. Ako Rusija nastavi u tom smjeru, bit će to ne samo ozbiljna, nego i skupa greška", poručio je Kerry.

Putin i Rusija suočavaju se sa izborom - ako izaberu put popuštanja napetosti svi će to pozdraviti, no ako to ne učine svijet će se pobrinuti da ruski gubici samo rastu, rekao je Kerry.

Oštra izjava američkog državnog tajnika uslijedila je ubrzo nakon što je Ministarstvo obrane SAD-a kritiziralo početak ruske vojne vježbe u blizini granice s Ukrajinom i pozvalo Moskvu da poduzme mjere za smanjenje, a ne povećanje napetosti.

Njemačka zabrinuta i želi da se okonča "ludilo" u Ukrajini

 Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je veliku zabrinutost zbog stanja u Ukrajini, u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kazao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.

Kancelarka je "u tom telefonskom razgovoru izrazila veliku zabrinutost zbog napetog stanja na istoku Ukrajine i kazala da očekuje od ruske vlade da jasno pokaže da prihvaća sporazum iz Ženeve te da radi na njegovoj provedi", rekao je Seibert na redovitom susretu s novinarima u Berlinu.

"Razvoj događaja u Ukrajini je ozbiljan, zabrinjavajući. Ono što se dogodilo od Ženeve je apsolutno razočaravajuće, posebno od ruske strane, ne možemo zaključiti da je došlo ni do kakvog napretka", rekao je Seibert.

On je dodao da će Merkel 1. i 2. svibnja posjetiti Washington gdje bi trebala razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom, prije svega o stanju u Ukrajini.

"Vrlo ozbiljno stanje u Ukrajini, koje nas sve zabrinjava, imat će središnju ulogu u razgovorima, kao i način na koji trebamo reagirati", rekao je Seibert.

Merkel i Obama trebali bi se sastati u Bijeloj kući sljedeći petak, a potom održati zajedničku konferenciju za novinare.

Iz Tunisa, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da bi trebalo što prije "završiti to ludilo" u Ukrajini.

"Nema puno vremena da se okonča to ludilo", rekao je na konferenciji za novinare u Tunisu, koju je održao sa svojim francuskim kolegom Laurentom Fabiusom.

"Rusija treba poštivati suverenitet drugih zemalja onoliko koliko drži do svog vlastitog suvereniteta", rekao je francuski ministar Fabius.

Obama s europskim čelnicima razgovarao o ukrajinskoj krizi

Američki predsjednik Barack Obama telefonski je u petak razgovarao s europskim čelnicima o novim sankcijama Moskvi zbog stanja u Ukrajini, priopćeno je iz Pariza.

Obama je s francuskim predsjednikom Francois Hollandeom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, britanskim premijerom Davidom Cameronom i talijanskim Matteom Renzijem razgovarao o mogućnosti da se uvedu nove sankcije Moskvi, zbog pogoršanja stanja u Ukrajini, priopćio je ured francuskog predsjednika.

"Šefovi država i vlada pozvali su na brzu reakciju G7 i razgovarali o usvajanju novih sankcija od strane međunarodne zajednice protiv Rusije", kaže se u priopćenju objavljenom nakon te telefonske konferencije.

Oni su također ocijenili da je "ključno" održati predsjedničke izbore u Ukrajini 25. svibnja, te su pozvali Moskvu da prestane s "provokativnim izjavama" i "uznemiravajućim vojnim manevrima".

"Teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine trebaju se u potpunosti poštivati", kazali su oni, pozivajući na učinkovitu provedbu sporazuma iz Ženeve od 17. travnja.

Američki predsjednik ranije je kazao da je možda spreman i na šire sankcije, odluči li se Rusija pojačati potporu pobunjenicima na istoku te bivše sovjetske republike.

Obama želi biti siguran da europski čelnici dijele njegovo mišljenje o tome da Rusija nije ispunila odredbe mirovnog sporazuma o Ukrajini koji je početkom travnja postignut u Ženevi. "Važno je i pripremiti teren kako bismo, dođe li do daljnje eskalacije i možda vojnog upada Rusije u Ukrajinu, bili spremni na neki oblik sektorskih sankcija koje bi imale i šire posljedice", rekao je Obama koji je u posjetu u Seulu.

Sektorske sankcije podrazumijevaju kaznene mjere usmjerene prema točno određenim dijelovima ruskoga gospodarstva, na primjer obranu ili energetiku.

Merkel: Uskoro sastanak šefova diplomacije EU-a radi novih sankcija Rusiji

Ministri vanjskih poslova Europske unije sastat će se "što prije" kako bi ispitali mogućnost novih sankcija Rusiji, dok traje kriza u Ukrajini, rekla je u petak njemačka kancelarka Angela Merkel.

"Moramo ne samo razmisliti o novim sankcijama, nego ih i predložiti (...) Radi toga će se, što je prije moguće, sastati europski ministri vanjskih poslova", rekla je Merkel pred novinarima, u društvu poljskog premijera Donalda Tuska kojeg je primila u Berlinu.

"Jutros sam razgovarala s ruskim predsjednikom i jasno sam rekla da je Ukrajina, s jedne strane, poduzela stanovit broj koraka kako bi provela ženevski dogovor, ali da je, s druge, izostalo rusko priznavanje tog dogovora, što dakako utječe na separatiste u Ukrajini", istaknula je kancelarka.

"Rusija ima, ili bi mogla imati, mogućnost, potpuno sam sigurna, da separatiste (...) vrati na miran put ustavne rasprave i pripreme izbora, ali nažalost takvih znakova zasad nema", dodala je.

Ženevski dogovor koji su 17. travnja potpisali Sjedinjene Države, Europska unija, Rusija i Ukrajina, predviđa razoružanje ilegalnih skupina i evakuaciju kako prozapadnjaka u Kijevu, tako i separatista na istoku zemlje iz zauzetih zgrada. Washington i Moskva se međusobno optužuju za nepoštovanje dogovora, dok na terenu raste napetost.

U Parizu je ured francuskog predsjednika izdao priopćenje u kojemu se navodi da su američki predsjednik Barack Obama, francuski Francois Hollande, njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer David Cameron i talijanski Matteo Renzi, razgovarali o mogućnosti uvođenja novih sankcija i zatražili brzu reakciju G7.

Priopćenje o razgovoru objavila je i Bijela kuća koja kaže da su se Obama i njegovih četvero europskih saveznika složili da Rusija nije poštivala ženevski dogovor te da će koordinirati odgovor na takav potez.

Separatisti u Slavjansku oteli autobus s promatračima OESS-a

Naoružani separatisti u istočnom ukrajinskom gradu Slavjansku oteli su u petak autobus s međunarodnim promatračima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), priopćilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Otmičari trenutačno drže skupinu od sedam predstavnika OESS-a i pet pripadnika ukrajinskih oružanih snaga u zgradi Agencije za državnu sigurnost (SBU) u Slavjansku, koji je pod okupacijom proruskih separatista.

"U tijeku su pregovori o njihovom oslobađanju", navodi se u priopćenju ministarstva.

Glavni separatistički čelnik u Slavjansku je izjavio da je u skupini otetih međunarodnih promatrača vojni "špijun" vlade u Kijevu.

"Rečeno mi je da je među njima zaposlenik tajne vojne službe iz Kijeva", rekao je Vjačeslav Ponomarjov, de facto gradonačelnik Slavjanska kojeg kontroliraju proruski separatisti koji se suprotstavljaju središnjoj vlasti.

"Ljudi koji dolaze ovdje kao europski promatrači i dovode sa sobom pravog špijuna - to je neprikladno", rekao je Ponomarjov novinarima.

Nedugo prije toga njemačko ministarstvo obrane je priopćilo da nije uspjelo stupiti u kontakt sa skupinom međunarodnih vojnih promatrača OESS-a koju predvode Nijemci, a koja je u misiji u Slavjansku.

U toj su skupini su tri njemačka vojnika, njemački prevoditelj i vojni promatrači iz Češke, Poljske, Švedske i Danske, rekao je glasnogovornik ministarstva.

"U ovome trenutku ne možemo s njima stupiti u kontakt. Zasad ne znamo iz kojeg razloga", kazao je dodavši da je možda u pitanju loša telefonska veza.

Rusija poziva Kijev da prekine svako vojno djelovanje

Rusija je u petak pozvala vlasti u Kijevu da prekinu "svako vojno djelovanje" na istoku Ukrajine, dok ukrajinska vojska opkoljava proruske separatiste u Slovjansku, na istoku, ali ih ne napada.

"Rusija poziva da se odmah prekine svako vojno djelovanje i nasilje, da se povuku postrojbe i da ukrajinska strana u cijelosti provede ženevski dogovor", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

"To će potaknuti smirivanje napetosti", dodaje ministarstvo, uz napomenu da Rusija i dalje podupire "cjelovitu provedbu" ženevskog dogovora koji predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina i evakuaciju zaposjednutih zgrada u ukrajinskim gradovima, u prijestolnici i na istoku.

U Ukrajini zadržano 13 OESS-ovih promatrača

Trinaest promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) uhitili su i zadržali proruski separatisti, priopćila je u petak njemačka ministrica vanjskih poslova Ursula von der Leyen a prenosi France Presse.

"Još ne znamo pojedinosti, ali se čini da je uhićeno 13 inspektora OESS-a, među kojima je četvero Nijemaca", rekla je u audioporuci ministrica, koja upravo boravi u posjetu Africi i Libanonu, a prenosi njezino ministarstvo.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je tijekom popodneva da je uhićeno sedam OESS-ovih promatrača, a u ranije objavljenoj vijesti agencija Reuters navodi da je uhićeno sedam predstavnika OESS-a i pet pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

Po riječima njemačke ministrice, četvero Nijemaca su "tri pripadnika Bundeswehra i prevoditelj". "Među inspektorima je i jedan Danac. Netom sam razgovarala s danskim kolegom", rekla je Von der Leyen.

"Sada je važno iskoristiti sve diplomatske kanale kako bi ta skupina odmah bila oslobođena", dodala je.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je u odvojenom priopćenju izvijestilo da je "ustanovilo krizni stožer".

"Koristimo se svim raspoloživim sredstvima kako bismo rasvijetlili okolnosti u kojima su se našli OESS-ovi promatrači i zajamčili nastavak njihove misije", ističe ministarstvo.