Ilustracija: Shutterstock

HRVATSKI sabor sutra će zasjedanje nastaviti raspravom o konačnom tekstu izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.

U Zakonu o potrošačkom kreditiranju kamate u kreditima koji imaju aprecijaciju veću od 20 posto u odnosu na početni tečaj određivat će se na temelju početne kamatne stope i početne vrijednosti libora. Iz Vlade poručuju kako žele zaoštriti odnos prema kreditnim institucijama, te kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovama kredita, a u tom se smislu više ne bi dopuštale nove naknade nakon ugovorenog kredita. Vlada predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.

Ministarstvo financija će propisivati koje su naknade dozvoljene za stambene kredite, a banke moraju građane u pisanom obliku upozoriti što je to tečaj, što mogu očekivati i što su promjenjive kamatne stope. Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže točno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti).

S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.

Banski dvori predlažu i uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu.