Foto: Hina

NIGERIJA, najveće afričko gospodarstvo i jedna od zemalja s najviše nasilja na kontinentu, u subotu bira predsjednika države između branitelja dužnosti, kršćanina s juga Goodlucka Jonathana i muslimana sa sjevera Muhammadua Buharija, kojima ankete predviđaju mrtvu utrku.

Nigerijski glavni grad Abuja prepun je predizbornih plakata. Na mnogima je fotografija predsjednika Jonathana koji obećava "kontinuitet".

"Jedan dobar mandat zaslužuje drugi. Učinimo više", kaže se na jednom od postera nasmijanog Jonathana (57) s prepoznatljivim crnim šeširom široka oboda.

Buhari se naziva nigerijskim spasiteljem

Njegov najveći izazivač Muhammadu Buhari prikazuje se, pak, kao jedini nigerijski "spasitelj".

"Kome biste povjerili svoj život?", pita Buhari na svojim plakatima naglašavajući neuspješnu Jonathanovu borbu s islamistima Boko Harama koji su od 2009. u zemlji ubili više od 13 tisuća ljudi.

Taj umirovljeni general koji je željeznom rukom vladao Nigerijom dvije godine poslije vojnog udara 1983., uvjeren je da najbolje zna kako zaustaviti teroriste.

Iako je Jonathanova vlada ostvarila neke uspjehe protiv Boko Harama u zadnjih šest tjedana, pošto je odgodila izbore koji su bili predviđeni za 14. veljače zbog straha od nasilja, sjevernoistočna Nigerija i dalje je jako opasno područje.

Pobunjenici, koji su u siječnju kontrolirali 130 naselja, izbačeni su iz sviju osim tri okruga, tvrdi vojska. Bojazan da će nasilje pokvariti subotnje izbore postoji, međutim, i dalje.

Pravo glasa ima 68,8 milijuna birača. Jedanaest kandidata natječe se na izborima, ali to je zapravo utrka između samo dvojice - Jonathana iz vladajuće Narodne demokratske stranke (PDP) i Buharija iz Naprednog kongresa (APC), koalicije triju oporbenih stranaka.

Birači su polarizirani, po anketi Afrobarometra. Identičnih 42 posto glasalo bi za svaku stranu. "Bit će to najtješnji izbori u povijesti", kaže analitičar Afrobarometra Nengak Dainel.

Nigerijci su poznati po tome da glasuju po vjerskim i geografskim podjelama. Nigerija je najmnogoljudnija afrička zemlja. Pola od 178 milijuna stanovnika su muslimani i većinom žive na sjeveru, a oko 45 posto je kršćana s juga. Pet posto ih pripada tradicionalnim afričkim religijama.

Kršćani protiv muslimana

Aktualni se predsjednik ima čime pohvaliti u svom prvom mandatu: ekonomija stalno raste, željeznički sustav je moderniziran, sve je veći udjel nigerijskih tvrtki u eksploataciji nafte i plina.

Ali je njegov PDP suočen s mnogim izazovima: unutarstranačkim svađama, korupcijskim skandalima i velikoj šteti koju je po državne prihode izazvao pad cijena nafte.

I najvažnije, Boko Haram, koji je nedavno obećao lojalnost Islamskoj državi, nije pod kontrolom. Mnogo Nigerijaca misli da su nedavni uspjesi premali i zakašnjeli, a ionako su ostvareni tek uz pomoć vojski Čada i Nigera.

"Svježi dobici protiv Boko Harama nisu Jonathanu mnogo pomogli. Cijeli mandat je imao vremena i kapaciteta i nije učinio ništa", rekao je Nkwachukwu Orji, stručnjak za Nigeriju u Njemačkom institutu za globalne studije (GIGA).

Iako je čak 20 posto državnog proračuna navodno namijenjeno vojsci, analitičari kažu da mnogo novca završi u džepovima korumpiranih dužnosnika.

"To je proračunska stavka samo na papiru. Novac nestaje crnim kanalima, a vojska je slabo opremljena i loše obučena", rekao je aktivist za građanska prava Shehu Sani.

Buhari nastoji profitirati od takvih kritika Jonathanu. Obećava restrukturiranje policije i vojske, moderno naoružanje i obuku.

Njegov je teret, međutim, prošlost vjerskog ekstremista. Taj 72-godišnjak, koji je već tri puta gubio na predsjedničkim izborima, u prošloj je kampanji 2011. obećavao uvođenje šerijatskog zakona. Jonathan ga je uvjerljivo pobijedio. Poslije poraza Buharijeve pristaše ubile su stotine kršćana na muslimanskom sjeveru i uništili oko 700 crkava.

Ovaj put Buhari obećava vjerske slobode, a kako bi to dokazao kao svog potpredsjedničkog kandidata izabrao je kršćanina Yemija Osinbaja. Analitičari neovisno o tome vjeruju da je novo postizborno nasilje vjerojatno, bude li rezultat tijesan.

"Okolnosti koje su okruživale izbore 2011. slične su današnjima", kaže odvjetnik za ljudska prava Emmanuel Ogebe. "Polarizacija je takva da ponovo imamo izborni okršaj kršćana i muslimana", zaključio je.