Ilustracija: Arhiva

"REZULTATI poslovanja 23 javna poduzeća za prvih devet mjeseci 2012. pokazuju da su ukupni prihodi pali za 0,3 posto, ukupni rashodi su porasli za 1,8 posto, a gubici su prema procjeni dosegnuli gotovo 800 milijuna kuna", upozorila je ekonomska analitičarka Suzana Košćak, javlja HRT.

Najveći gubitaši su Croatia Airlines s 552 milijuna kuna gubitka zbog vrijednosnih usklađenja zrakoplova i knjiženja kamata, HŽ Infrastruktura s gubitkom od 265 milijuna kuna te Autocesta Rijeka-Zagreb s gubitkom od 210 milijuna kuna unatoč povećanju cestarina u lipnju. S druge strane, samo sedam javnih poduzeća ostvarilo je porast dobiti - HEP Grupa, Hrvatske šume, Narodne novine, Croatia Osiguranje, Odašiljači i veze, Plinacro i Fina.

Značajniji rast dobiti zabilježili su samo HEP za 5,1 posto (kojem je odobreno poskupljenje struje za 20 posto) te Hrvatska lutrija za tri posto, dok su svi ostali porasti u rasponu od 0,4 do 1,5 posto. U prošloj godini javne tvrtke nisu se pomaknule ni prema bržem podmirenju obveza prema dobavljačima jer je prosjek plaćanja obveza 121 dan, dok i dalje svoja potraživanja naplaćuju dvostruko brže nego što ih plaćaju.

"Pozitivne tvrtke koje nisu strateški važne treba prodati, a negativne restrukturirati"

"Uprave javnih tvrtki loše upravljaju impozantnom imovinom od gotovo 210 milijardi kuna jer iz nje uspijevaju generirati samo 34,1 milijardu kuna prihoda, što je samo 16 posto ukupne imovine. Javne tvrtke su uglavnom nekonkurentne i koriste subvencije iz proračuna, dok monopolistički položaj većine tvrtki sprečava razvoj konkurencije i povećava inertnost samih tih poduzeća", ističe Košćak.

Istovremeno, rigidnost javnog sektora potvrđuje se u činjenici da je od početka krize 2008. u privatnom sektoru izgubljeno 150.000 radnih mjesta, dok je zaposlenost u javnom sektoru povećana. Udio zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj doseže gotovo 12,5 posto, dok je taj prosjek u zemljama EU-a 6,2 posto.

Košćak smatra da poduzeća koja ostvaruju pozitivan vlasnički kapital Vlada treba prodati i zaraditi na toj prodaji, osim onih koja su strateški važna za Hrvatsku. Javna poduzeća koja ostvaruju negativan vlasnički kapital treba restrukturirati. "Vlada bi trebala jačati regulatornu funkciju države kroz reforme i jačanje zakonodavnog okruženja za ulaganje i razvoj te prestati tretirati javna poduzeća kao jedinice za kupovanje socijalnog mira. Investitori i prilike za to postoje i prije ulaska Hrvatske u EU", smatra Košćak.