Foto: AFP

EUROPSKA centralna banka snizila je svoju ključnu kamatnu stopu s 1 na 0,75 posto, što je rekordno niska razina za eurozonu. Valja napomenuti i kako je to već treći put da ECB smanjuje kamatne stope otkad je njeno kormilo prošle godine preuzeo Mario Draghi.

Također, ECB je snizila i svoje depozitarne rate s 0,25 posto na čistu nulu. ECB je na taj način pokušao dati svoj poticaj ozdravljenju ekonomije eurozone, a na neki način je koincidirao s akcijama drugih centralnih banaka. Tako je i kineska centralna banka danas smanjila kamatne stope, a Bank of England je ubrizgao novih 50 milijardi funti u ekonomiju.

Smanjenje depozitarnih kamata od strane ECB ima namjeru stimulirati međusobno posuđivanje između banaka, jer se na prekonoćno polaganje sredstava u komercijalnim bankama trenutno dobiva kamata od 0,3 posto.

Šef ECB-a Mario Draghi kazao je kako će eurozona u drugom kvartalu zabilježiti mali ili nikakav rast, ali bi s krajem godine trebali stići bolji dani. Objasnio je kako pred eurozonom stoje brojni rizici, ali inflacija ne bi trebala predstavljati prijetnju. "Pritisak od rasta inflacije je splasnuo. Međutim, u isto vrijeme je i rast u eurozoni ostao slab", kazao je Draghi.

Još nismo ni blizu 2008. godine

Podsjetimo i kako je Draghi često bio pod pritiskom, poglavito zemalja periferije, da ponovno "naštampa" određenu količinu eura i tako omogući dodatnu likvidnost posrnuloj ekonomiji eurozone. ECB je krajem prošle godine već obavila jedan takav pothvat, kada je bankama po minimalnoj kamati podijeljeno bilijun eura, ali Draghi se upravo zbog straha od inflacije nije odlučivao na ponavljanje tog eksperimenta, bez obzira na rast prinosa na španjolske i talijanske obveznice. Naravno, valja uzeti u obzir kako se takvoj vrsti intervencije snažno protivi i Njemačka.

Kada su Draghija na današnjoj konferenciji pitali je li situacija danas loša kao i 2008. godine, odlučno je odgovorio: "Definitivno ne. Nismo ni blizu toga."