Spašava ih politika švicarske središnje banke.

 

"Možemo reći da je više došlo do nekog psihološkog efekta probijanja granice od 6,30 kn nego samog stvarnog utjecaja na rate“, kaže Tomislav Prpić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge franak.

 

Realno, sa prosječnim tečajem od 6,20 od rujna 2011., riječ je o oscilaciji od ispod 2%. U navedenom periodu švicarska centralna banka postavila je donji limit na razinu EUR/CHF 1,20 što znači da, ovisno o tečaju EUR/HRK, možemo računati na 7,65/1,20 = 6,37 kao maksimum dok je EUR na ovoj razini, ali uglavnom i niže od toga, navodi Prpić.

 

"Zapravo u tom razdoblju, CHF je bio i jači u odnosu na euro od trenutnih vrijednosti, ali se zbog nižeg tečaja eura u odnosu na kunu, nije tako manifestiralo.“, dodaje Prpić.

 

U ovom trenutku, svakako nije izgledno da se dogodi ponovni rast anuiteta i rata kredita, barem ne sa trenutnim politikama švicarske centralne banke za švicarski franak, i Hrvatske narodne banke u odnosu na tečaj kune i eura.

 

"Švicarski franak je u odnosu na kunu narastao od ljeta narastao sa oko 6,00 na ok 6,30. Od tada je rast švicarskog franka prema kuni od 6 do 6,15 gotovo isključivo posljedica slabljenja kune prema euru dok je dodatno slabljenje kune prema švicarskom franku izazvano slabljenjem eura u odnosu na švicarski franak. Dodatni pritisak u na aprecijaciju franka u odnosu na kunu u posljednjih nekoliko dana izazvan je prije svega krizom u Ukrajini koja je dovela do bijega investitora u sigurnije valute poput švicarskog franka i dodatnog slabljenja slabljenjem eura u odnosu na švicarski franak što je utjecalo i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak.“, mešljenje je financijskih analitičara.

 

Kretanje tečaja CHF (Izvor: RBA)