HRVATSKI liječnici u tri godine nisu otkrili uzročnike bolesti za 70.000 pacijenata, što znači da te osobe nisu dobile odgovarajuću terapiju. Ova brojka pokazuje profesionalnu sposobnost hrvatskih liječnika, piše Večernji list.

Za 2003. i 2004. godinu još ne postoje statistike, jer se podaci po bolnicama i klinikama tek skupljaju i obrađuju. Brojka od 70.000 odnosi se na 2000. (26.058), 2001. (20.485) i 2003. (24.538).

Podaci se u bolnicama i klinikama prikupljaju te potom razvrstavaju u godišnjem statističkom izvješću po stavkama: zarazne, kardiovaskularne, kožne, spolne bolesti, itd. Pacijenti kojima nije postavljena generalna dijagnoza uvrštavaju se pod stavku "simptomi, znakovi i abnormalni klinički nalazi neuvršteni drugamo".

Iako postoji veliki broj pacijenata bez dijagnoze, za liječnike dijagnoza uvijek postoji. Naime, liječnici ponekad ustanove simptome, ali ne mogu objasniti koji je njihov izvorni uzročnik. Dr. Urelija Rodin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže da se u takvim slučajevima radi o dijagnozama s neuvrštenim simptomima i znakovima. Budući da broj nedijagnosticiranih uzročnika bolesti ne prelazi pet posto svih hospitaliziranih bolesnika, dr. Rodin smatra da brojka od 70.000 nije zabrinjavajuća.

Dr. Ljubomira Radovančevića, dopredsjednika Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, iznenadila je brojka pacijenta bez dijagnoze. Prema njegovim riječima, najveći broj pacijenata bez dijagnoze u Udrugu se ne javlja zbog straha, a rijetki koji se jave najčešće smatraju da se radi o liječničkom propustu.

Iz Udruge se godišnje Liječničkoj komori pošalje oko stotinjak žalbi pacijenata da procijeni radi li se o liječničkom propustu. Dr. Radovančević kaže da Komora najčešće odbacuje mogućnost da je liječnik pogriješio.

"Ima liječnika koji znaju jako malo, važniji su im statusni simboli od poziva, a umjesto stručne literature, čitaju ljubiće i krimiće"-zaključio je dr. Radovančević u razgovoru za Večernji list.