Veliki poljski znanstvenik Nikola Kopernik, poznat po temeljitom obratu u shvaćanju Svemira, rođen je na sutrašnji dan (srijeda) prije 530 godina.

Zemlja nije središte Svemira nego samo jedan planet koji kruži oko Sunca, zaključio je Kopernik u svom učenju, čime je srušio geocentrični sustav o nepomičnosti zemlje i pomičnosti nebeskog svoda koji je vladao gotovo milenij i pol.

Time je svećenik i astronom, rođen 19. veljače 1473. u poljskome gradiću Torunu, stvorio temelj modernoj astronomiji te otvorio vrata novom tumačenju svijeta.

Crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se temeljila na Kopernikovu shvaćanju. ´Osjećali su sasvim ispravno da je tu početak novog antidogmatskog pokreta koji će potkopati, ako ne samu religiju, a ono autoritativna načela na koje se oslanjaju religiozne organizacije´, napisao je u glasovitom djelu ´Mudrost zapada´ engleski filozof Bertrand Russell.

Kopernikov sljedbenik Giordano Bruno (1548.-1600) osuđen je na smrt kao heretik i javno spaljen, a Galileo Galilej (1564.-1642.) natjeran da povuče svoje učenje. Zabrana s Kopernikovog djela skinuta je 1757., a s ostalih djela 1835. godine. Aktualni Papa Ivan Pavao II. javno se ispričao svima o koje se ogriješila Katolička crkva i zatražio od njih oprost.

Kopernikovo glasovito revolucionarno djelo ´O gibanju nebeskih tijela´ (De revolutionibus orbium coelesteium) izišlo je malo iza njegove smrti, 1543., prije 460 godina. U njemu je dnevnu vrtnju svoda objasnio dnevnom rotacijom Zemlje, a smjenu godišnjih doba obilaženjem zemlje oko Sunca.

Bila je potrebna potpuno nova prirodna filozofija koja bi mogla opravdati Kopernikova shvaćanja, za što je trebalo čekati (Renea) Descartesa i (Isaaca) Newtona u 17. stoljeću, piše povjesničar znanosti Žarko Dadić.

Čuvenu metaforu ´kopernikantski obrat´ upotrijebio je Kant da bi označio korjenite promjene u svoje filozofije.