Roditelji koji rade šest stvari odgajaju znatiželjnu djecu koja vole učiti
NIJEDAN roditelj ne želi da mu dijete izgubi interes za učenje, no mnogi nisu ni svjesni kada se to počinje događati. Autorica i istraživačica roditeljstva Jenny Anderson ističe da roditelji mogu potaknuti djecu na znatiželju i istraživanje svijeta bez potrebe za nagovaranjem i pritiscima.
Anderson je s Rebeccom Winthrop, stručnjakinjom za obrazovanje, objavila knjigu The Disengaged Teen, koja istražuje kako zadržati dječji interes za školu. Njihova istraživanja pokazuju da, dok 75% učenika trećeg razreda osnovne škole voli školu, taj broj do desetog razreda pada na samo 25%. Još je zanimljivije da 65% roditelja vjeruje kako njihova djeca vole školu, iako podaci govore suprotno.
Djeca koja su znatiželjna i motivirana za učenje ostvaruju bolje akademske rezultate i razvijaju vještine koje im pomažu kasnije u životu. No, angažiranost učenika u školi posljednjih godina opada, a pandemija je dodatno pogoršala situaciju.
Bez obzira na to koliko su vaša djeca stara, postoji nekoliko načina kako ih možete potaknuti na cjeloživotnu ljubav prema učenju. Evo šest ključnih savjeta koje Anderson preporučuje-
1. Dopustite im da donose odluke i uče iz posljedica
Roditelji često imaju potrebu kontrolirati svaki aspekt djetetova života, no Anderson naglašava da je važno dopustiti djeci da donose vlastite odluke, čak i ako to znači da će ponekad pogriješiti.
Primjerice, umjesto da im namećete strogi raspored za pisanje zadaće, možete ih pustiti da sami odrede kada će je raditi – ali uz jasno postavljena pravila da se ona mora obaviti. Time ih učite samostalnosti, odgovornosti i donošenju boljih odluka u budućnosti.
"Roditelji su tu da ih podrže dok uče na svojim pogreškama, jer će se tako, kad odrastu, znati nositi s posljedicama svojih odluka", objašnjava Anderson.
2. Nemojte govoriti ‘Ja nisam za matematiku’
Način na koji pričate o učenju utječe na djetetovu percepciju vlastitih sposobnosti. Ako govorite "Nisam talentiran za matematiku" ili "Znanost mi nikad nije išla", dijete može steći dojam da je uspjeh u učenju isključivo stvar talenta, a ne truda.
Umjesto toga, potičite ih da razviju "mindset rasta", odnosno uvjerenje da su sposobnosti nešto što se može razviti trudom i upornošću.
"Mozak je poput mišića – što ga više vježbamo, to postajemo bolji u nečemu", kaže Anderson.
3. Razgovarajte o onome što uče u školi
Postavljanje pravih pitanja nakon škole može pomoći djetetu da se otvori i razgovara o svojim interesima. Umjesto uobičajenog "Kako je bilo u školi?", probajte s konkretnijim pitanjima poput:
- „Koja ti je bila najzanimljivija stvar koju si danas naučio/la?”
- „Je li seciranje žabe bilo odvratno ili zabavno?”
- "Koja je bila najzabavnija stvar na satu povijesti?”
Ovakvi razgovori nisu znak pretjeranog nadzora, već pokazuju istinski interes za djetetovo obrazovanje, potiču njegovu refleksiju i samopouzdanje.
4. Prvo pitajte o ‘dobrom predmetu’, a tek onda o teškim temama
Ako odmah pitate dijete o predmetu koji mu stvara probleme, to može izazvati anksioznost i zatvorenost.
Započnite razgovor s nečim pozitivnim:
- „Što si danas radio/la na satu likovnog?”
- "Koji ti je bio najbolji dio dana?”
Tek nakon toga možete postaviti pitanje poput: "Ide li sve u redu na biologiji? Trebaš li pomoć?"
"Kad im prvo omogućite da pričaju o nečemu pozitivnom, kasnije se lakše otvore i o stvarima koje im ne idu najbolje", objašnjava Anderson.
5. Podijelite vlastite greške i što ste iz njih naučili
Djeca često misle da su odrasli bezgrešni, pa se boje vlastitih neuspjeha. Anderson savjetuje da roditelji otvoreno pričaju o vlastitim pogreškama i kako su ih ispravili.
"Kad sam jednom napravila veliku grešku u novinarskom članku, moji su klinci bili šokirani. No, objasnila sam im da svi griješimo, da je važno preuzeti odgovornost i učiti iz toga", kaže Anderson.
Ovakav pristup pomaže djeci da se ne boje pogrešaka, nego ih vide kao priliku za učenje.
6. Povežite školske predmete s njihovim interesima
Djeca često ne vide kako gradivo koje uče u školi može imati veze s njihovim hobijima.
Ako vaše dijete voli videoigre, objasnite mu kako umjetnost, matematika i informatika igraju ključnu ulogu u njihovom dizajniranju. Ako voli sport, povežite ga s biologijom i anatomijom.
"Roditelji najbolje poznaju interese svog djeteta i mogu mu pomoći povezati školsko gradivo sa stvarima koje voli", ističe Anderson.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati