RODITELJSTVO je izazovan zadatak, a način na koji komuniciramo s djecom može imati dugoročne posljedice na njihov emocionalni razvoj i samopouzdanje. Često u trenucima frustracije ili stresa roditelji mogu izgovoriti fraze koje, iako možda izrečene s dobrim namjerama, mogu negativno utjecati na mališane.

Prema raznim stručnjacima za roditeljstvo, važno je biti svjestan jezika koji koristimo kako bismo izbjegli nenamjerno narušavanje djetetova samopouzdanja. Dakle, ovo su fraze koje se mogu činiti dobronamjernima, ali zapravo štete djeci.

"Tako si lijen/problematičan/neodgovoran..."

Etiketiranje djece negativnim pridjevima poput "lijen/a", "problematičan/na" ili "neodgovoran/na" može imati štetne posljedice. Kada djeca često čuju takve etikete, mogu ih internalizirati i početi se ponašati u skladu s njima, vjerujući da su takvi po prirodi. Ova samopredodžba može ograničiti njihov potencijal i utjecati na njihovo ponašanje i samopouzdanje, piše YourTango.

"Tako sam razočaran/a u tebe."

Izražavanje razočaranja može djeci poslati poruku da nisu dovoljno dobra, što može narušiti njihov osjećaj vlastite vrijednosti. Studije sugeriraju da korištenje srama kao metode kontrole ponašanja može dovesti do negativnih posljedica za mentalno zdravlje djece, uključujući smanjenu samoregulaciju, manju upornost i povećanu depresiju. Umjesto toga, preporučuje se usmjeravanje na ponašanje, a ne na karakter djeteta, izražavajući razočaranje u postupak, a ne u osobu.

"Ako pospremiš igračke, možeš gledati TV."

Korištenje izraza "ako" može djeci sugerirati da je izvršavanje zadatka opcionalno. Zamjenom "ako" s "kad" (npr. "Kad pospremiš igračke, možeš gledati TV") izražava se povjerenje da će dijete izvršiti zadatak, što može pozitivno utjecati na njegovu motivaciju.

Istraživanja pokazuju da uvjetovane nagrade mogu negativno utjecati na unutarnju motivaciju djece i osjećaj autonomije jer se zadaci počinju doživljavati kao sredstvo za postizanje nagrade.

"Odlično si to napravio/la, ali..."

Dodavanje "ali" nakon pohvale može umanjiti pozitivan učinak komplimenta jer djeca često čuju samo kritiku koja slijedi. Na primjer, rečenica "Odlično si pospremio/la sobu, ali nisi složio/la knjige" može se zamijeniti s "Odlično si pospremio/la sobu! Sjećaš li se gdje obično slažemo knjige?" Ovakav pristup zadržava pozitivan ton i potiče suradnju bez umanjivanja prethodnog truda.

Svjesnost o jeziku koji koristimo u komunikaciji s djecom ključna je za izgradnju zdravog odnosa i podržavanje njihova emocionalnog razvoja.