NA JESEN će u školske klupe diljem Hrvatske sjesti nova generacija prvašića. Svi koji do 31. ožujka navrše šest godina moraju se prijaviti za upis u 1. razred. Prije upisa potrebno je prijaviti dijete u sustav, a zatim obaviti testiranje u školi i pregled kod nadležnog školskog liječnika.

To je posao s kojim se svake godine susreće dr. med. Petra Meštrić. Nakon tri godine rada kao zamjena u jednoj ambulanti nedavno je promijenila radno mjesto i sada radi na drugoj adresi. U razgovoru za Index kaže da se priprema za jedan od najintenzivnijih perioda u školskoj medicini.

"U kratkom razdoblju mora se obraditi velik broj djece, a pritom svakom djetetu treba pristupiti temeljito. U prethodnoj ambulanti prošle sam godine imala oko 450 redovnih prvašića, a i u ovoj se godini, u ambulanti u kojoj radim kao zamjena, očekuje velik broj pregleda, oko 400 djece. Sada sam riješila odgode i krenula s redovnim prvašićima, i zaista je riječ o vrlo opsežnom i organizacijski zahtjevnom poslu", rekla nam je.

Djecu za pregled ne treba posebno pripremati

Roditelje najčešće zanima kako izgleda pregled za upis u prvi razred. Dr. Meštrić pojašnjava da se ne radi o klasičnom liječničkom pregledu, nego o procjeni ukupne spremnosti djeteta za školu.

"Uključuje tjelesni, razvojni, emocionalni, komunikacijski i funkcionalni aspekt. Drugim riječima, ne zanima nas samo je li dijete zdravo, nego i kako funkcionira u situaciji zadatka, koliko može pratiti upute, kako reagira na novo okruženje, kako podnosi frustraciju, koliko je samostalno i pokazuje li onu razinu zrelosti koja mu je potrebna za ulazak u školski sustav", kaže.

"Pregled obično započinje uzimanjem osnovnih podataka i razgovorom s roditeljima. Nakon toga slijedi mjerenje visine i težine te dio u kojem dijete samostalno rješava zadatke i sudjeluje u procjeni kod liječnika. Na kraju ponovno razgovaramo s roditeljima i obavljamo fizikalni pregled djeteta. U toj procjeni gledamo više elemenata: grafomotoriku, pažnju i koncentraciju, prihvaćanje i razumijevanje zadatka, emocionalnu zrelost, snalaženje u novim situacijama, odnos prema sebi i drugima, analogijsko zaključivanje, govor, motoričku spretnost", nastavlja.

Naglašava i da djecu za pregled ne treba pripremati kao za ispit.

"Cilj nije da dijete unaprijed nauči točne odgovore, nego da vidimo kako spontano funkcionira u trenutku i je li razvojno spremno za školu. Prema pravilima upisa, psihofizičko stanje djeteta utvrđuje povjerenstvo, a mišljenje se temelji na pregledu djeteta, razgovoru s roditeljem i pojedinačnim mišljenjima članova", govori dr. Meštrić.

Školski pregledi služe i ranom prepoznavanju teškoća

Pregledi prije polaska u školu važni su i za rano prepoznavanje razvojnih ili zdravstvenih teškoća.

"U procjeni su nam važni emocionalna zrelost, motorika i grafomotorika, govor, pažnja i koncentracija te opći način funkcioniranja djeteta. Jednako je važan i fizikalni pregled, odnosno procjena zdravstvenog stanja djeteta. Ako tijekom pregleda uočimo problem bilo razvojni, govorno-jezični, motorički, emocionalni ili fizički, roditelja odmah usmjeravamo dalje, dajemo preporuku ili uputnicu i pokušavamo dijete što ranije uključiti u odgovarajuću obradu", kaže liječnica.

Provjerava se i cijepni status djeteta

U sklopu pregleda za upis u prvi razred provodi se provjera cijepnog statusa i, prema Programu obveznog cijepljenja, docjepljivanje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, odnosno MMR-om, te protiv dječje paralize, odnosno IPV-om.

"To su obavezna cijepljenja u okviru nacionalnog programa zaštite od zaraznih bolesti. Cijepljenje se može odgoditi kada za to postoji medicinski razlog. U praksi su to situacije kada je dijete akutno bolesno, ima temperaturu, trenutačno je pod terapijom zbog akutne bolesti ili postoji nalaz i preporuka nadležnog specijalista da se cijepljenje privremeno odgodi. Tada se dogovara novi termin, odnosno datum cijepljenja kada razlog za odgodu prođe. Bitno je naglasiti da odgoda nije isto što i trajno necijepljenje, nego privremena medicinska odluka koja je u najboljem interesu djeteta", kaže.

"Ako roditelj odbija cijepljenje, uvijek prvo razgovaramo i pokušavamo odgovoriti na pitanja i nedoumice. U praksi roditelje, kada je potrebno, upućujemo i na dodatno savjetovanje u epidemiološku službu."

"Doista viđamo djecu koja imaju slabiju grafomotoriku, smanjenu pažnju..."

Posljednjih godina sve je više odgoda upisa u prvi razred. Otprilike 4000 djece godišnje ne dobije odobrenje za polazak u školu, a samo u Zagrebu bilježi se oko 900 odgoda.

"U praksi doista viđamo djecu koja imaju slabiju grafomotoriku, smanjenu pažnju i koncentraciju, teškoće s duljim zadržavanjem na zadatku ili izraženu potrebu za vanjskom stimulacijom. Nekad se to vidi tijekom pregleda npr. dijete usred procjene traži mobitel, a kad mu se ne da burno reagira. Također se zna dogoditi da djeca vrlo dobro barataju engleskim jezikom, a istovremeno nemaju jednako razvijen hrvatski jezik za svoju dob, osobito u izražavanju, izgovoru", kaže dr. Meštrić.

"Ne bih voljela generalizirati jer je svako dijete individualno, a i većina roditelja zaista radi najbolje što zna i može. Međutim, ono što bih naglasila jest da se stručna pomoć ne treba odgađati. Kad roditelj uoči da dijete ima neki problem, bilo u govoru, pažnji, emocionalnoj regulaciji, motorici ili ponašanju, puno je bolje javiti se na vrijeme i dobiti uputu nego čekati da se teškoća produbi. Uvijek je bolje čuti da je sve u redu nego da se propusti djetetu osigurati pomoć koja mu treba", kaže.