ZNANSTVENICI vjeruju da su konačno riješili jednu od najvećih arheoloških zagonetki: kako su drevni stanovnici Uskršnjeg otoka pomicali goleme kamene kipove Moai na njihova odredišta. Smješten 3512 kilometara zapadno od obale Čilea, ovaj zabačeni pacifički otok dom je za više od 1000 monumentalnih kipova razasutih duž obale.

Tko su bili graditelji Moaija?

Kipove, koji prikazuju ljudske figure, izradio je autohtoni narod Rapa Nui u razdoblju između 1250. i 1500. godine. Prosječne su visine oko četiri metra i teže između 10 i 14 tona.

Figure, koje se sastoje od glave i tijela, podignute su u čast preminulih predaka. Mnogi su kipovi tijekom stoljeća djelomično zakopani zbog promjena u krajoliku, zbog čega su i dobili popularni nadimak "glave s Uskršnjeg otoka".

Danas je Uskršnji otok pod zaštitom UNESCO-a kao mjesto svjetske baštine, a povjesničari i arheolozi godinama neumorno rade kako bi saznali više o kipovima i zaštitili ih od propadanja. Ipak, jedno je pitanje desetljećima ostalo bez odgovora: kako su Moai kipovi dospjeli na svoja konačna počivališta?

Rješenje zagonetke transporta

Znanstvenici sada vjeruju da napokon imaju odgovor. Ranije se pretpostavljalo da su kipovi transportirani vodoravno, no ta je teorija odbačena kao previše naporna. S obzirom na to da najteži kip teži oko 80 tona, za takav pothvat bio bi potreban ogroman broj ljudi.

Međutim, istraživači sa Sveučilišta Binghamton i Sveučilišta u Arizoni predstavili su dokaze koji podupiru alternativnu metodu. Njihova teorija sugerira da su Moai kipovi "hodali" do svojih lokacija. To je postignuto korištenjem užadi, pri čemu bi više ljudi vuklo kip u njišućem pokretu po posebno izgrađenim cestama.

Kako je teorija dokazana?

"Kad ga pokrenete, uopće nije teško - ljudi vuku jednom rukom. Štedi energiju i kreće se vrlo brzo", objasnio je Carl Lipo, profesor antropologije na Sveučilištu Binghamton. "Težak dio je uopće ga pokrenuti da se njiše. Pitanje je, ako je stvarno velik, što bi bilo potrebno? Jesu li stvari koje smo eksperimentalno vidjeli u skladu s onim što bismo očekivali iz perspektive fizike?"

Kako bi testirao teoriju, tim je stvorio detaljan 3D model kipa Moai i analizirao kako bi se kretao. Rezultati su potvrdili da široke baze kipova u obliku slova D omogućuju kretanje prema naprijed kada se njišu s jedne na drugu stranu. Tim je zatim izradio repliku kipa tešku 4.35 tone i, uz pomoć 40 ljudi, uspio je pomaknuti 100 metara za samo 40 minuta.

"Ono što smo eksperimentalno vidjeli zapravo funkcionira", nastavio je Lipo. "I kako postaje veći, i dalje funkcionira. Svi atributi koje vidimo o pomicanju gigantskih kipova postaju sve dosljedniji što su veći i veći, jer to postaje jedini način na koji ih možete pomaknuti."