SKUPINA volontera na Hvaru pokrenula je projekt s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za ulične mačke, s posebnim naglaskom na edukaciju djece i mladih. U sklopu inicijative planira se i gradnja kućica za mačke diljem otoka te nastavak akcija kastracije kako bi se poboljšala kvaliteta života životinja, piše Slobodna Dalmacija.

Edukacija od vrtića do srednje škole

Projekt, koji je pokrenula i organizirala Ana Suljić, okuplja volontere, uključujući veterinare Prospera Vlahovića i Marinku Pelivan te udrugu "Maška Hvar", koju je na nedavnoj edukaciji u Jelsi predstavljala Klaudija Čavčić. U svečanoj dvorani u Jelsi održano je predavanje za učenike od petog do osmog razreda.

Osim o mačkama, na predavanju se govorilo i o problemima lovačkih pasa te ostalih domaćih životinja, a najavljena je i gradnja kućica za mačke za cijeli otok.

Više od 500 kastracija prošle godine

Edukacije su samo jedan dio projekta. Drugi, ključni dio su kastracije uličnih mačaka, u čemu volonteri imaju financijsku pomoć i suradnju lokalnih samouprava. Prošle je godine na Hvaru kastrirano više od 500 mačaka, a ove se godine taj broj planira i povećati.

"Održana je druga edukacija našeg volonterskog projekta. Kao otok smo zatvorena zajednica i moramo djelovati povezano i otvoreno u svakom aspektu života, a pogotovo kad se radi o cjelokupnom interesu koji je najbolji kako za ljude, tako i za životinje i prirodu", rekla je idejna začetnica Ana Suljić.

Najavila je i buduće aktivnosti. "Iduća edukacija za osnovnoškolce je u OŠ Stari Grad 24. ožujka, a 12. ožujka u Jelsi održat ćemo edukaciju za 150 srednjoškolaca, s prilagođenim predavanjima. U sve škole postavit ćemo i kutije za donacije u vidu hrane i lijekova, gdje će djeca moći aktivno sudjelovati. Trenutno dogovaramo edukacije i za vrtiće", dodala je Suljić.

Veterinar: "Fokus je na mladima"

Prosper Vlahović, veterinar iz Starog Grada koji sudjeluje u projektu, objasnio je zašto je odlučio volontirati. "Razlog je upravo rad s djecom. Cilj nam je podići svijest o tome koliko kao pojedinci možemo pridonijeti boljitku u budućnosti. Zato se fokusiramo na mlade, kako bi se tim generacijama usadila svijest o napuštenim životinjama, jer smo mi ljudi često uzrok njihova napuštanja i prekomjernog razmnožavanja", istaknuo je.

Naglasio je i kako je velik dio problema povezan s nekontroliranim hranjenjem životinja, ali i da se način razmišljanja ljudi posljednjih desetak godina ipak značajno mijenja nabolje.

Stanje se razlikuje od mjesta do mjesta

Prema njegovim riječima, stanje s uličnim mačkama na otoku nije svugdje isto. "U Starom Gradu, otkako se počelo raditi 2017. godine, stanje nije loše i imamo dvostruko, ako ne i trostruko manje zahvata nego u Hvaru ili Jelsi. Problem danas više nisu toliko središta mjesta, koliko periferija, odnosno sela unutar tih općina", pojasnio je Vlahović.

Poseban problem su uvale gdje mačke ljeti hrane turisti, što dovodi do povećanja njihova broja. Kada dođe zima, te životinje ostaju bez hrane. Ipak, dodaje kako su veća mjesta, nakon nekoliko godina sustavnog rada, uglavnom pod kontrolom.

S napuštenim psima nema problema

Za razliku od mačaka, Hvar nema problema s napuštenim psima. "Svijest o psima je na višoj razini. Neželjena legla se većinom udome preko društvenih mreža, tako da problema s napuštenim psima praktički nemamo", kazao je Vlahović.

Ono što jest problem su vlasnici koji pse puštaju da bez nadzora lutaju mjestom. Dok god volonteri kod djece na Hvaru budu poticali empatiju i svijest o važnosti brige za sva živa bića, životinje na otoku mogu se nadati boljoj budućnosti.