STRUČNJACI Javne ustanove Priroda Grada Zagreba nedavno su u parku Maksimir snimili zanimljiv, ali i vrlo zabrinjavajući prizor. Naime, stručnjaci su uspjeli uhvatiti trenutak u kojem je crvenouha kornjača (Trachemys scripta), poznata invazivna strana vrsta, polagala jaja na maksimirskom tlu. Ovaj događaj, koji se na prvi pogled može učiniti fascinantnim, zapravo otkriva ozbiljan ekološki problem s kojim se suočava naša lokalna priroda.

Prijetnja iz dalekih krajeva

Crvenouha kornjača potječe iz Sjeverne Amerike, ali budući da je popularna kao kućni ljubimac, ova vrsta našla je put i do Europe. Problem nastaje kada neodgovorni vlasnici odluče pustiti ove kornjače u prirodu, smatrajući da čine dobro djelo. Umjesto toga, oslobađanjem kućnih ljubimaca u prirodna staništa izazivaju niz negativnih posljedica.

Crvenouha kornjača izuzetno je prilagodljiva i otporna, što joj omogućuje brzo širenje i uspješno preživljavanje izvan svog izvornog staništa. No, taj njezin uspjeh znači veliku prijetnju za autohtone vrste, ponajprije našu barsku kornjaču (Emys orbicularis), koja se već suočava s brojnim izazovima poput gubitka staništa i smanjenja dostupnih resursa.

Pojava agresivne, strane vrste dodatno otežava njezin opstanak jer dolazi do izravne konkurencije za hranu, prostor i mjesta za polaganje jaja.

Mjere za očuvanje prirode

Kako bi se spriječilo daljnje širenje i negativan utjecaj crvenouhe kornjače, Priroda Grada Zagreba u suradnji sa Zoološkim vrtom Grada Zagreba provodi različite mjere.

Prvo maksimirsko jezero uređeno je kao prihvatilište za ove kornjače, a pokrenut je i projekt pod nazivom Nepozvani gosti u prirodi. Projekt financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegov glavni cilj je uklanjanje crvenouhih kornjača iz ostalih maksimirskih jezera te s područja Značajnog krajobraza Savica.

Ove aktivnosti ključne su za očuvanje bioraznolikosti i stabilnosti lokalnih ekosustava. Ako se invazivne vrste ne kontroliraju, mogu izazvati dugoročne i nepopravljive štete, uključujući nestanak pojedinih autohtonih vrsta, narušavanje prehrambenih lanaca i promjene u strukturi staništa.

Odgovornost ljudi

Važno je naglasiti da crvenouha kornjača sama po sebi nije krivac za situaciju u kojoj se nalazi. Ona se ponaša prema svojim prirodnim nagonima – prilagođava se, razmnožava i traži hranu. Pravi problem leži u ljudima koji iz neznanja ili nemara puštaju životinje u okoliš, nesvjesni koliko time mogu narušiti prirodnu ravnotežu.

"Svaka napuštena životinja u prirodi može predstavljati problem. Priroda nije odlagalište kako našeg otpada, tako ni neželjenih kućnih ljubimaca! Zato... ne puštajte kućne ljubimce u prirodu", poručuju iz Prirode Grada Zagreba.