ZAGREBAČKA tržnica Dolac službeno je otvorena 1. rujna 1930. godine, no njezina priča seže puno ranije i usko je vezana uz razvoj grada. Prije Dolca, glavno gradsko sajmište nalazilo se na Harmici, današnjem Trgu bana Josipa Jelačića. Kako je grad rastao, pokazalo se da središte više ne može podnijeti promet i potrebe trgovaca i kupaca. Trebalo je pronaći novu, prostraniju i moderniju lokaciju.

Arhitekt Viktor Kovačić tada predlaže Dolac. Premda je prijedlog u početku naišao na otpor jer je značio rušenje starih kuća i preseljenje stanovnika, njegova vizija je prevagnula. Tijekom zemljanih radova otkriveni su i ostaci starog groblja, podsjetnik da je ovaj prostor oduvijek bio ispunjen životom i poviješću.

Dolački vremeplov

Potraga za pravim mjestom za gradsku tržnicu trajala je desetljećima. Još 1905. godine razmatrala se lokacija na Britanskom trgu, potom kraj Martićeve ulice i između Jelačićeva trga i Vlaške. No tek 1911. gradski zastupnici donose konačnu odluku - nova će se tržnica graditi na Dolcu.

Slijedile su godine otkupa zemljišta i brojnih odgoda, ali i prvi glasni prosvjedi onih kojima je grad otkupio kuće i zemljišta. Gradski zastupnici 1924. donijeli su odluku da se, u svrhu podizanja tržnice, izradi novi regulacijski plan Dolca, Kaptola i okoline, a prvi ozbiljni radovi započeli su 1927. otkopom dolačkog brijega.

Zidanje hale i zgrade tržne uprave uslijedilo je godinu dana kasnije, a 1930. Dolac je svečano otvoren. Time je Zagreb dobio tržnicu koja će postati jedno od njegovih najprepoznatljivijih obilježja.

U desetljećima nakon otvaranja Dolac se razvijao i obnavljao: 1936. otvorena je ribarnica, kasnije je više puta rekonstruirana, a mliječni dio tržnice nekoliko je puta temeljito preuređen. Ribarnica je u potpunosti rekonstruirana 1989., a dvije godine kasnije pregrađena je i terasa s južne strane tržnice, čiji je prostor iskorišten za devet lokala, što ugostiteljskih što trgovačkih.

Svaka obnova bila je znak da Dolac i dalje pulsira životom i ostaje neizostavan dio svakodnevice.

Simbol grada i način života

Danas je Dolac najveća i najpoznatija zagrebačka tržnica, nezaobilazna točka svakog posjeta glavnom gradu. Ondje su stoljećima prisutne kumice i kumeki, mesari i ribari, prodavači voća i povrća koji svoje proizvode nude generacijama kupaca. Za mnoge Zagrepčane odlazak na Dolac nije samo kupovina - to je ritual i susret s ljudima koji čuvaju duh grada.

O Dolcu su napisane pjesme, a kip "Kumice" postavljen na tržnici podsjetnik je na žene koje su svojom marljivošću i vedrinom obilježile ovaj prostor. Legendarni kroničar Zagreba, Zvonimir Milčec, jednom je zapisao: "Dolac je najljepši, najmonumentalniji spomenik klopi, što ga Zagreb ima. Za gurmane ta je stara tržnica isto što i za bogomoljce katedrala".

Na današnji dan Zagreb je dobio svoje srce - tržnicu Dolac, mjesto na kojemu se i danas najbolje osjeti što znači biti pravi Zagrepčanin.