PREKOMJERNI unos soli obično proizlazi iz konzumacije previše prerađene hrane. Ako je vaša prehrana većinom uravnotežena i bazira se na cjelovitim namirnicama poput mesa, voća i povrća, vjerojatno unosite manje soli u usporedbi s prosječnom osobom. Iako je sol neophodan dio uravnotežene prehrane, pretjeran unos može uzrokovati probleme.

Zadržavanje vode i nadutost

Sol je mineral sastavljen od natrijeva klorida, nužna je za održavanje ravnoteže tekućina, prijenos živčanih impulsa, pokretanje mišića te apsorpciju hranjivih tvari. Obroci s visokim udjelom soli mogu uzrokovati zadržavanje vode u tijelu, što može dovesti do nadutosti i potencijalno izazvati edem - oticanje tijela. Edem se obično primjećuje na gležnjevima i rukama, ali može se pojaviti bilo gdje u tijelu, piše Health.

Povećanje krvnog tlaka

Unos velike količine soli može povećati količinu vode koju vaše tijelo zadržava, što dovodi do većeg volumena krvi i mogućeg povećanja krvnog tlaka. Ako se ne tretira, hipertenzija može rezultirati nizom zdravstvenih komplikacija, uključujući zatajenje srca, moždani udar ili bolesti bubrega.

Bubrežni kamenci i rizik od raka želuca

Ako ne unosite dovoljno vode, a vaša prehrana obiluje solju, postoji povećan rizik od razvoja bubrežnih kamenaca. Ovi kamenci nastaju od kalcija, oksalata ili mokraćne kiseline i, ako dovoljno narastu, mogu uzrokovati bol. Neka istraživanja ukazuju na povezanost između prekomjernog unosa soli i raka želuca. U Hrvatskoj je rak želuca na drugom mjestu, nakon raka bronha. Međutim, znanstvenici još uvijek nisu sigurni kako točno sol utječe na povećanje rizika od razvoja raka želuca.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), preporučeni dnevni unos je 5 grama, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11.6 grama dnevno. Ako vam je dijagnosticiran visoki krvni tlak, edem ili problemi s bubrezima, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom o svojoj specifičnoj situaciji i količini soli koju biste trebali jesti.