ČAK I AKO godinama imate astmu, ona se, kao i druga stanja, može promijeniti kako starite.

Astma se definira kao doživotno, ali podnošljivo stanje koje može otežati disanje. Naime, astma uzrokuje upalu i stezanje dišnih puteva i pluća. Natečeni, uski dišni putevi pluća mogu dovesti do prekomjerne proizvodnje sluzi, što može utjecati na disanje.

Prema pulmologu Benjaminu Silvermanu, astmu mogu potaknuti alergeni poput kućne prašine, peludi, trava i životinjske dlake, kao i nealergijski iritanti poput dima, pare ili zagađenja. Astma se često javlja u obiteljima i češća je kod ljudi s alergijama, a simptomi uključuju otežano disanje, kašalj, stvaranje sluzi i zvuk nalik zviždanju pri disanju.

Astma je uobičajena kod odraslih osoba starijih od 65 godina, a njih više od 7.8 posto žali se na simptome, prema Američkoj zakladi za astmu i alergije. Pulmolozi se slažu da je važno da svi stariji od 50 godina s dijagnozom astme prestanu raditi jednu stvar.

Simptomi astme s godinama mogu postati teži

"Kao pulmolozi, molimo starije od 50 da prestanu pušiti. To je navika koja pojačava upalu u dišnim putovima i može izazvati napadaje astme, pojačati simptome astme i trajno oštetiti pluća. Rezultat je KOPB ili kronična opstruktivna plućna bolest", rekao je dr. Silverman.

Pušenje je navika koja bi trebala biti zabranjena u svim dobnim skupinama.

"Kako starite, simptomi astme mogu postati teži. Starije odrasle osobe izložene su većem riziku od komplikacija uzrokovanih uobičajenim respiratornim infekcijama, uključujući covid-19, gripu i respiratorni sincicijski virus", dodao je dr. Silverman.

Ako se astma razvije kasnije u životu, može nalikovati astmi iz djetinjstva te imati slične simptome, ali često s drugačijim uzrocima ili okidačima. Prema pulmolozima, češća je kod žena i može se pojaviti uslijed promjena u razinama hormona.