SVI SMO mi društvena bića kojima je potrebna interakcija s drugim ljudima kako bismo se osjećali dobro i kao da nekamo pripadamo. Provođenje kvalitetnog vremena s drugima važno je u svakom periodu našeg života, počevši od djetinjstva. Djeci je provođenje vremena s vršnjacima te druženje s njima važno kako bi se pravilno razvijala i rasla, kako fizički tako i psihički.

Međutim, što napraviti ako se dijete ne slaže sa svojim vršnjacima ili izbjegava druženje s njima? Kako objašnjava dječja psihologinja Anna Kroncke, razlozi ovakvog ponašanja mogu biti različiti.

Ona tvrdi kako do neslaganja s vršnjacima najčešće dolazi zbog nedostataka ili kašnjenja u društvenim vještinama djeteta, problema s pažnjom, kašnjenja u razvoju, neuroloških razlika poput poremećaja iz spektra autizma te kašnjenja u kognitivnom razvoju. Naime, djeca koja imaju neke od ovih problema češće pokazuju poteškoće u komunikaciji s vršnjacima, a jednako tako i u uspostavljanju prijateljskog odnosa s njima. Roditelji često ne znaju na vrijeme prepoznati da njihovo dijete ima problema u društvenoj interakciji, već ga smatraju samo sramežljivim ili povučenijim.

Kako ne bi došlo do dodatnog djetetovog povlačenja i nekih drugih potencijalnih negativnih ishoda, psihologinja je otkrila nekoliko smjernica za roditelje o tome što treba učiniti ako odnosi njihovog djeteta s vršnjacima nisu zadovoljavajući. Kao najvažniji savjet istaknula je podučavanje djeteta vještinama društvene interakcije, kao i planiranje društvene interakcije koja se bazira prvenstveno na interesima djeteta.

Psihologinja savjetuje da roditelji djeteta koje ima problema s uspostavljanjem društvene interakcije izbjegavaju velike grupne aktivnosti te uključe dijete u male grupne aktivnosti s individualnom komponentom. ''Kada su aktivnosti strukturirane i naizmjenične, interakcija djece može se modelirati, a samim time dijete može poboljšati svoje društvene vještine'', objašnjava Kroncke.