ODLUKA o ortodontskoj terapiji za dijete jedna je od češćih dilema s kojima se roditelji suočavaju. Iako danas postoje brojne alternative, tradicionalni fiksni aparatići i dalje su vrlo rašireni. Roditeljima je ponekad teško procijeniti je li njihovom djetetu takva terapija zaista potrebna. Postoji nekoliko jasnih pokazatelja koji mogu upućivati na probleme sa zagrizom i položajem zuba, piše Castle Pines Orthodontics.

Razmaci među zubima

Uočljivi razmaci među zubima česta su pojava. Ako dijete još ima mliječne zube, postoji mogućnost da će trajni zubi prilikom nicanja popuniti te praznine. Međutim, ako su razmaci i dalje prisutni nakon što su izrasli svi trajni zubi, to može biti znak za posjet ortodontu. Aparatić zatvara takve praznine, što nije samo estetsko poboljšanje, već doprinosi i boljem oralnom zdravlju.

U prostorima između zuba lakše se nakuplja plak, koji se s vremenom pretvara u zubni kamenac. Kada se kamenac nataloži na zubima i uz rub desni, povećava se rizik od upale zubnog mesa, poznate kao gingivitis, te parodontitisa. Prije razvoja bolesti desni, dijete može osjećati bolove, a nakupljeni plak i kamenac mogu uzrokovati i neugodan zadah.

Zbijeni zubi

Nasuprot razmacima, problem može biti i nedostatak prostora u čeljusti. Ponekad za sve trajne zube jednostavno nema dovoljno mjesta, pa oni ne rastu pravilno, već se rotiraju ili niču pod neuobičajenim kutovima. Zbijeni zubi mogu stvoriti i druge poteškoće, poput problema sa žvakanjem ili razvoja govornih nepravilnosti kao što je šuškanje.

Ortodontski aparatić vrlo je učinkovit u rješavanju ovog problema. Metalne žice i bravice stvaraju konstantan pritisak na zube i postupno ih pomiču u ispravan položaj. Osim što će zubi izgledati ravnije, aparatić može ispraviti i povezane probleme, primjerice nepravilan zagriz.

Gubitak mliječnih zubi izvan uobičajenog termina

Vrijeme u kojem dijete gubi mliječne zube također može ukazivati na potrebu za aparatićem. Iako rijetko, događa se da dijete rano izgubi mliječne zube, najčešće zbog ozljede ili karijesa. U tom slučaju mogu nastati komplikacije koje kasnije zahtijevaju ortodontsku terapiju.

S druge strane, problem može biti i prekasni gubitak mliječnih zubi, što dovodi do nepravilnosti u poravnanju kada trajni zubi napokon počnu nicati. Djeca u pravilu gube mliječne zube oko šeste ili sedme godine. Ako je vaše dijete izgubilo zube znatno prije ili kasnije od toga, preporučuje se stomatološki pregled.

Podgriz ili inverzni pregriz

Podgriz je stanje kod kojeg donji zubi stoje ispred gornjih. Do toga dolazi kada donja čeljust preraste gornju ili kada je gornja čeljust nedovoljno razvijena. Takav zagriz može uzrokovati pojačano trošenje prednjih zuba, zbog čega oni postaju osjetljiviji na pucanje i krhanje.

Budući da čeljust nije u pravilnom položaju, dijete može imati i poteškoća sa žvakanjem. Ako je podgriz jako izražen, može utjecati i na djetetovo samopouzdanje zbog izgleda. Podgriz varira od blagih do teških oblika, pa je važno posavjetovati se sa stomatologom o mogućnostima liječenja.

Pregriz ili izbačeni gornji zubi

Kod pregriza gornji prednji zubi znatno prelaze preko donjih. Uzroci mogu biti genetski, povezani s prirodnim oblikom čeljusti, ali i posljedica zbijenosti zuba. U težim slučajevima dijete može imati problema s potpunim zatvaranjem usta, što dovodi do drugih poteškoća, uključujući i probleme s disanjem.

Aparatić se preporučuje jer žice usklađuju čeljust tako što gornje zube potiskuju unatrag, a donje pomiču prema naprijed. Terapija također ravna zube i poboljšava izgled osmijeha. Osim klasičnih metalnih, ovaj problem uspješno rješavaju i keramički aparatići. Kao opcija postoji i Invisalign, ali on se obično preporučuje samo za blage do umjerene slučajeve nepravilnog zagriza.

Disanje na usta

Ako primijetite da vaše dijete često diše na usta, to bi mogao biti znak da će mu u budućnosti trebati aparatić. Kontinuirano disanje na usta može utjecati na oblik lica i rast trajnih zuba.

Primjerice, čeljust se može razviti tako da postane preuska, zbog čega trajni zubi nemaju dovoljno mjesta za pravilan rast. Disanje na usta nosi i druge rizike za oralno zdravlje, poput veće sklonosti karijesu. Ako dijete diše na taj način, neophodne su redovite stomatološke kontrole.

Koliko dugo traje terapija?

Nije moguće odrediti jedinstveno trajanje terapije koje bi vrijedilo za sve. Dijete može nositi aparatić od jedne do tri godine, a točno trajanje ovisi o vrsti i težini problema. Ortodont će prilikom prvih konzultacija izraditi plan liječenja koji uključuje i predviđeno trajanje.

Važno je znati da se taj plan može i promijeniti. Sve ovisi o tome kako zubi reagiraju na terapiju - ako se pomiču sporije od očekivanog, nošenje aparatića trajat će nešto dulje.

Koja je idealna dob za prvi aparatić?

Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje kada je dijete dovoljno staro za aparatić, jer to ovisi o svakom pojedinom slučaju. Neki ortodonti preporučuju početak terapije već sa 6 ili 7 godina, dok drugi savjetuju pričekati do devete godine.

Deveta godina često se smatra dobrom granicom jer je tada većina trajnih zuba već izrasla. Ipak, u težim slučajevima, poput izraženog zagriza ili velike zbijenosti, ortodont može predložiti određene zahvate i ranije kako bi se problem počeo rješavati što prije.

Kako znati je li djetetu potreban aparatić?

Ponekad je teško procijeniti situaciju bez stručnog mišljenja. Zato je prvi korak uvijek posjet ortodontu koji može postaviti točnu dijagnozu. Na temelju pregleda i analize, specijalist će utvrditi postoji li zaista potreba za terapijom i predložiti najbolje rješenje za zdrav i pravilan osmijeh djeteta.