Peta bolest kruži vrtićima i školama: Koji su simptomi i tko je u riziku?

INFEKCIJSKI eritem, poznatiji kao peta bolest, u Hrvatskoj se pojavljuje u manjim epidemijama svake tri do četiri godine, osobito krajem zime i početkom proljeća, piše Zdravlje Hina.
Peta bolest je virusna osipna bolest koju uzrokuje parvovirus B19. Nazvana je "peta" jer je zauzimala peto mjesto u povijesnoj Dukesovoj klasifikaciji dječjih osipnih bolesti. Iako se najčešće javlja kod djece u dobi od 5 do 14 godina, zarazna je i može imati ozbiljne posljedice za trudnice, osobe s anemijama i imunokompromitirane bolesnike.
Bolest se prenosi kapljično, dodirom, preko kontaminiranih predmeta, transfuzijom i s majke na fetus. U vrtićima i školama, gdje je kontakt među djecom svakodnevan, širenje je teško izbjeći.
Tko je već prebolio?
Prema hrvatskim podacima, oko 65% odraslih ima protutijela na parvovirus B19, što znači da su infekciju već preboljeli. No među djecom do 18 godina imunitet ima samo njih 42%, pa ta skupina ostaje posebno ranjiva.
U svibnju 2023. zabilježen je veći broj slučajeva u hrvatskim školama i vrtićima. Bolest se javila epidemijski, a mediji su prenijeli iskustva roditelja, liječnika i djece.
Simptomi - prepoznatljiv osip, ali i bolni zglobovi
Peta bolest razvija se u dvije faze. Prvo se javljaju blagi simptomi viroze: povišena temperatura, umor, grlobolja i manjak apetita. Potom slijedi karakteristični osip: crvenilo na obrazima (izgled "ispljuskanog lica"), a zatim i ružičasti osip po trupu i udovima. Osip se često povlači i ponovno javlja nakon izlaganja suncu, tjelovježbe ili stresa.
Kod odraslih, osobito žena, osip je rjeđi, ali su zato česte zglobne tegobe slične reumatoidnom artritisu. U više od 60% slučajeva one mogu trajati tjednima.
"Kćerkica mi je došla iz škole s osipom po licu. Mislila sam da je alergija, ali ujutro je bilo još gore. Liječnik je odmah prepoznao petu bolest", ispričala je Nikolina Ivančević iz Đakova za medije 2023. godine.
Kad su djeca zarazna?
Najvažniji podatak za roditelje: djeca su zarazna prije nego što se osip pojavi. No kad osip izbije, više nisu prijetnja drugima i mogu se bez straha vratiti u školu ili vrtić.
"To su najčešće zdrava djeca s tipičnim osipom. Zarazni su 5 do 10 dana nakon izlaganja virusu, ali ne više kada se osip pojavi", objasnio je pedijatar Mario Mašić.
Komplikacije: kad bolest nije bezazlena
Iako većina djece bolest preboli bez problema, kod osjetljivih skupina može izazvati ozbiljne posljedice:
Trudnice koje nisu preboljele infekciju mogu prenijeti virus na fetus, što u rijetkim slučajevima može uzrokovati pobačaj, anemiju ili stanje poznato kao fetalni hidrops.
Osobe s bolestima krvi mogu razviti aplaziju koštane srži.
Imunokompromitirane osobe mogu razviti kroničnu infekciju.
Zbog toga se trudnicama koje su bile u kontaktu s oboljelima savjetuje serološko testiranje, a u slučaju infekcije, praćenje trudnoće i fetalni nadzor.
Dijagnoza i liječenje
Kod djece se dijagnoza postavlja klinički, na temelju simptoma.
Kod trudnica i rizičnih bolesnika koristi se serološko testiranje (IgM i IgG) te PCR.
Liječenje je simptomatsko, najčešće paracetamol, ibuprofen, odmor i unos tekućine.
Zglobne tegobe u odraslih liječe se nesteroidnim protuupalnim lijekovima, a u težim slučajevima mogu biti potrebni imunoglobulini ili transfuzija.
Prevencija i zaštita
Ne postoji cjepivo protiv parvovirusa B19. Prevencija uključuje:
- redovito pranje ruku
- izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelima
- pojačane mjere opreza za trudnice i osobe slabijeg imuniteta
Zdravstvena edukacija i odgovorno ponašanje ključni su za zaštitu osjetljivih skupina.
Zašto je opet sve češća?
Stručnjaci vjeruju da je porast slučajeva posljednjih godina povezan s pandemijom covida-19. Tijekom zatvaranja, nošenja maski i fizičke distance djeca su bila manje izložena virusima. S povratkom u kolektive nagli kontakt s virusima poput parvovirusa B19 doveo je do povećanog broja slučajeva.
Iako se smatra relativno blagom, peta bolest i dalje je predmet interesa u hematologiji, infektologiji i perinatalnoj medicini. U tijeku su istraživanja o mogućem razvoju cjepiva, što bi u budućnosti moglo dodatno zaštititi rizične skupine.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati