GOTOVO 50 posto pripadnika generacije Z (rođeni između 1997. i 2012.) priznalo je da su lagali ili uljepšavali istinu u svojim prijavama za posao, pokazuje novo istraživanje platforme career.io. Time se značajno razlikuju od svojih starijih kolega – samo 38 posto milenijalaca (1981. – 1996.), 20 posto pripadnika generacije X (1965. – 1980.) i 9 posto baby boomera (1946. – 1964.) priznalo je isto.

Generacija Z najsklonija je takvom ponašanju, a rezultati dolaze u trenutku kada se o njima već stvara nepovoljna slika u poslovnom svijetu. Prema izvješću Intelligent.coma, svaka šesta tvrtka oklijeva zaposliti mlade koji su nedavno diplomirali jer sumnjaju u njihovu pripremljenost, komunikacijske vještine i profesionalnost.

U čemu lažu i tko najviše laže?

Od 1000 ispitanih zaposlenika s punim radnim vremenom, njih 25 posto priznalo je da su barem jednom lagali, uljepšali ili dali netočne podatke u prijavi. Najčešće su pretjerivali s opisom svojih odgovornosti u prijašnjim poslovima (23 posto) ili su tvrdili da su radili na mjestima gdje zapravo nisu (22 posto).

Muškarci su skloniji laganju od žena – 33 posto muškaraca priznalo je laži u prijavi, naspram 21 posto žena. To može imati ozbiljne posljedice za poslodavce – prema portalu business.com, loš odabir kadra može koštati tvrtku i do 30 posto godišnje plaće zaposlenika.

"Životopis nije pravni dokument, ali ne smije biti ni fikcija"

Certificirana karijerna savjetnica Amanda Augustine izjavila je: "Ako ste zabrinuti da vaše iskustvo nije savršeno za neku poziciju, bolje ga preoblikujte nego da lažete. Životopis nije pravni dokument, ali ne smije biti ni fikcija – on treba istinito i što privlačnije ispričati vašu profesionalnu priču."

Alex Beene, predavač financijske pismenosti sa Sveučilišta Tennessee, ističe: "Možda je bolje pitanje – smatra li Gen Z da uopće laže? Odgajani su u eri društvenih mreža, gdje je percepcija stvarnost. Ako tamo uljepšavaju stvarnost, zašto to ne bi činili i u poslovnim prijavama?"

Što slijedi?

Većina stručnjaka za zapošljavanje očekuje određenu dozu pretjerivanja u prijavama, osobito kod kandidata za početne pozicije. HR konzultant Bryan Driscoll to ovako sažima: "Naravno da kandidati pretjeruju. Poslodavci to rade u oglasima za posao. 'Dinamično radno okruženje' znači da nema dovoljno ljudi. 'Kultura obitelji' znači da nema granica. 'Mogućnost napredovanja' često znači da je nema. Možemo raspravljati o etici koliko god želimo, ali ovdje je riječ o preživljavanju u nefunkcionalnom sustavu."

Mnogi se sprdaju na TikToku

Mnogi se na TikToku sprdaju s laganjem u životopisima kroz šaljive video uratke koji bilježe milijune pregleda i lajkova. U popularnim skečevima glume situacije u kojima ih šef "uhvati" u laži — poput tvrdnje da govore strani jezik, pa ih nadređeni iznenada pošalje na sastanak na tom jeziku.