TEHNIČKI muzej Nikola Tesla objavio je na svom Facebooku zanimljivu činjenicu iz povijesti. Na jučerašnji dan 1968. godine prvi put iz Zagreba prema Zadru krenuo je Kornat-ekspres.

"Danas smo nažalost svjedoci sve većem zapuštanju željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Željeznica se suočava s nerentabilnošću, nekonkurentnošću i sa sve manje putnika. Slična situacija bila je i u periodu između 1965. i 1968. kada je broj putnika pao sa 71.4 na 58.7 milijuna. Tim povodom ŽTP Zagreb je 1968. krenuo s kampanjom pod nazivom 'Putujte udobno željeznicom'", piše u opisu objave.

Kvarner-ekspres povezivao je Zagreb i Rijeku, a putovanje je trajalo tri i pol sata. Marijan-ekspres povezivao je Zagreb i Split, a potom je, na jučerašnji dan 1968. godine, s radom započeo i Kornat-ekspres. 

Putovanje do Zadra trajalo je šest i pol sati. Na toj relaciji putnike je prevozio prvi europski aluminijski vlak izrađen u zagrebačkoj tvornici Janko Gredelj. Vlak je imao samo mjesta prvog razreda, odnosno 192 zasebne fotelje. Imao je i buffet restoran te domaćicu koja se brinula o putnicima. 

U to vrijeme putnici su u vlaku mogli slušati glazbu, vijesti i informacije o mjestima kroz koja je prolazio vlak. 

"Kornat-ekspres polazio je iz Zagreba u 6.28 i stizao u Zadar u 12.59. Iz Zadra bi se vraćao u 16.28 i u Zagrebu bio u 23.10", piše na stranici muzeja. 

Vlakovi su mogli postići maksimalnu brzinu od 120 km/h. 

"Još 1963. godine u tvornici Janko Gredelj napravili su tri prototipa diesel elektromotornog aluminijskog vlaka serije JŽ 611. Radilo se o naprednoj konstrukciji koja je izazvala pažnju i svjetske industrije. Vlakovi su bili predviđeni za prometovanje normalnom širinom kolosijeka (1435 mm) i mogli su postići maksimalnu brzinu od 120 km/h. Za vuču su imali dva diesel motora jedinične snage 400 KS. Dužina vlaka preko odbojnika iznosila je 82.12 metra, dok je širina iznosila 3 metra.

Vlak je imao 192 sjedišta, a prometovao je na linijama Zagreb – Zadar i Zagreb – Beograd. Ovi vlakovi su se koristili tek kojih par godina, a u kontekstu uporabe aluminija za izradu karoserije Gredelj je još napravio i tri garniture za uskotračnu prugu Zagreb – Samobor (poznate kao srebrne strijele). Ideja nažalost nije komercijalizirana u kontekstu u kojem bi se očekivalo s obzirom na interes koji je pobudio na svjetskoj razini", stoji u objavi Tehničkog muzeja.