IAKO su nam danas informacije dostupnije nego ikad, brojni povijesni mitovi i dalje žive - čak i nakon što su znanstveno opovrgnuti. Povijest čovječanstva duga je, složena i prepuna zanimljivih priča, ali su se mnoge od njih tijekom stoljeća iskrivile i postale toliko ukorijenjene da ih i danas prihvaćamo kao činjenice. Donosimo pet najpoznatijih povijesnih laži u koje mnogi još uvijek vjeruju.

Mit o sendviču Gavrila Principa

Priča o atentatu koji je pokrenuo Prvi svjetski rat često uključuje jedan živopisan, ali potpuno netočan detalj. Da, 19-godišnji Gavrilo Princip doista je ubio nadvojvodu Franza Ferdinanda, ali ne nakon što je mirno pojeo sendvič.

Atentat se dogodio gotovo slučajno – nakon neuspjelog bombaškog napada automobil nadvojvode zabunom je skrenuo u ulicu u kojoj se Princip našao, upravo kad je izlazio iz trgovine s hranom. Auto se zaustavio točno ispred njega, a ostalo je povijest. Mit o sendviču simpatičan je, ali nema nikakvo uporište u stvarnim povijesnim izvorima.

Spaljivanje vještica u Salemu

Svi znamo za suđenja vješticama u Salemu 1692. godine, no filmovi i serije često pogrešno prikazuju način na koji su pogubljene. Osuđene "vještice" nisu spaljivane na lomači – to je bila praksa karakteristična za srednjovjekovnu Europu.

U Salemu su ih vješali. Povjesničar John Howard Smith objašnjava: "Ta vješanja nisu bila poput onih koje danas zamišljamo, s platformom i vratima koja se otvaraju. Žrtve su gurnuli s ljestava, pa su se polako gušile do smrti. Nisu im slomili vrat – umirale su polako i bolno."

Drveni zubi Georgea Washingtona

Ovaj mit toliko je raširen da muzej posvećen Georgeu Washingtonu u Mount Vernonu ima cijelu stranicu koja ga opovrgava. Prvi američki predsjednik doista je imao velikih problema sa zubima i nosio je nekoliko proteza, ali nijedna nije bila izrađena od drveta.

Kako navodi muzej: "Priča da je Washington nosio drvene proteze jedan je od najtvrdokornijih mitova o njegovu životu. Iako je nosio više setova proteza, izrađeni su od različitih materijala – bjelokosti, zlata, olova i čak ljudskih zuba – ali nikada od drveta."

Kolumbovo "otkriće" Amerike

Kristofor Kolumbo često se u američkoj povijesti slavi kao čovjek koji je "otkrio" Ameriku, no ta je tvrdnja dvostruko pogrešna. Prvo, Kolumbo nikada nije stupio na tlo Sjeverne Amerike – njegova su se putovanja odvijala po Karibima te uz obale Srednje i Južne Amerike.

Drugo, prvi Europljanin koji je doista stigao do Sjeverne Amerike bio je nordijski istraživač Leif Erikson, gotovo pet stoljeća prije Kolumba. On je doplovio do područja koje je nazvao Vinland, današnjeg Newfoundlanda u Kanadi.

Napoleonova "niskost"

Mit o "niskom" Napoleonu toliko je snažan da se i danas koristi izraz "Napoleonov kompleks".

No ta je slika rezultat britanske propagande koja je francuskog vojskovođu sustavno prikazivala kao patuljka.
U stvarnosti, Napoleon je bio visok između 168 i 170 centimetara - što je za to doba bila prosječna, pa čak i nešto viša visina od prosjeka francuskih muškaraca, koji su tada imali između 157 i 168 cm. Dakle, Napoleon nije bio nizak, samo žrtva dobrog propagandnog marketinga.