Nova otkrića o ljudskoj inteligenciji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
LJUDSKA inteligencija je poput žongliranja, pri čemu najpametniji žongleri koriste posebna područja mozga kako bi se oduprli ometanju i usmjerili pažnju na najvažnije informacije, piše časopis Nature Neuroscience.
Znanstvenici koje je predvodio psiholog dr. Jeremy R. Gray sa Sveučilišta Washington u Saint Louisu promatrala je uz pomoć magnetske rezonancije mozak ispitanika pri obavljanju zamršenih intelektualnih zadataka.
Sudionici istraživanja morali su zapamtiti tri riječi, a svakih nekoliko sekundi morali su nizu dodavati novu riječ i izbacivati najstariju riječ iz niza. Prije izbacivanja najstarije i dodavanja najnovije riječi, morali su reći slaže li se nova riječ s najstarijom.
Znanstvenici bi im povremeno namjerno davali ´mamce´ za izazivanje pogreške, u obliku novih riječi koje se ne slažu s najstarijom nego sa sljedećom, a ispitanici su poslije i priznali da im je to najviše odvlačilo pažnju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici su u tom pokusu uspjeli utvrditi koja su područja mozga važnija za korištenje fluidne inteligencije.
U istraživanju je sudjelovalo 48 ispitanika. Svi su bili zdravi, dešnjaci i izvorni govornici engleskoga jezika, u dobi od 18 do 37 godina. Svaki je ispitanik najprije dobio standardni test za utvrđivanje fluidne inteligencije, a zatim su rješavali zadaće pri čemu im je mozak promatran uz pomoću magnetske rezonancije. Svakom se zadaćom provjeravalo tzv. kratkotrajno pamćenje, poznatije pod nazivom ´radna memorija´.
Utvrđeno je da osobe s višom fluidnom inteligencijom imaju veću aktivnost u nekoliko područja mozga, među kojima su prednji čeoni i parijetalni korteks. Drugim riječima, zadaci su izazvali aktivnost u cijelome mozgu, ali je najjača aktivnost, povezana s fluidnom inteligencijom, zabilježena tijekom ispitivanja u kojima su ´bacani mamci´.
Iako rezultati donose nove spoznaje o djelovanju fluidne inteligencije, znanstvenici naglašavaju da način na koji ljudi postupaju u određenim situacijama ovisi o zamršenim interakcijama mnogih sposobnosti. Tako npr. u ovome istraživanju nije posvećena pozornost svim aspektima fluidne inteligencije, a nisu uzeti u obzir ni drugi oblici inteligencije. Pri tome treba naglasiti da su bitni i osjećaji i motivacija. Rezultati drugih pokusa upozoravaju na mogućnost da fluidna inteligencija nije stalna, nego da se može i povećati.
Znanstvenici koje je predvodio psiholog dr. Jeremy R. Gray sa Sveučilišta Washington u Saint Louisu promatrala je uz pomoć magnetske rezonancije mozak ispitanika pri obavljanju zamršenih intelektualnih zadataka.
Sudionici istraživanja morali su zapamtiti tri riječi, a svakih nekoliko sekundi morali su nizu dodavati novu riječ i izbacivati najstariju riječ iz niza. Prije izbacivanja najstarije i dodavanja najnovije riječi, morali su reći slaže li se nova riječ s najstarijom.
Znanstvenici bi im povremeno namjerno davali ´mamce´ za izazivanje pogreške, u obliku novih riječi koje se ne slažu s najstarijom nego sa sljedećom, a ispitanici su poslije i priznali da im je to najviše odvlačilo pažnju.
U istraživanju je sudjelovalo 48 ispitanika. Svi su bili zdravi, dešnjaci i izvorni govornici engleskoga jezika, u dobi od 18 do 37 godina. Svaki je ispitanik najprije dobio standardni test za utvrđivanje fluidne inteligencije, a zatim su rješavali zadaće pri čemu im je mozak promatran uz pomoću magnetske rezonancije. Svakom se zadaćom provjeravalo tzv. kratkotrajno pamćenje, poznatije pod nazivom ´radna memorija´.
Utvrđeno je da osobe s višom fluidnom inteligencijom imaju veću aktivnost u nekoliko područja mozga, među kojima su prednji čeoni i parijetalni korteks. Drugim riječima, zadaci su izazvali aktivnost u cijelome mozgu, ali je najjača aktivnost, povezana s fluidnom inteligencijom, zabilježena tijekom ispitivanja u kojima su ´bacani mamci´.
Iako rezultati donose nove spoznaje o djelovanju fluidne inteligencije, znanstvenici naglašavaju da način na koji ljudi postupaju u određenim situacijama ovisi o zamršenim interakcijama mnogih sposobnosti. Tako npr. u ovome istraživanju nije posvećena pozornost svim aspektima fluidne inteligencije, a nisu uzeti u obzir ni drugi oblici inteligencije. Pri tome treba naglasiti da su bitni i osjećaji i motivacija. Rezultati drugih pokusa upozoravaju na mogućnost da fluidna inteligencija nije stalna, nego da se može i povećati.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati