PISMO namijenjeno 12-godišnjoj djevojčici u Litvi dostavljeno joj je u prosincu 2021., gotovo 51 godinu nakon što joj ga je poslala prijateljica iz Poljske.

"Mislila sam da me netko zeza", rekla je Genovefa Klonovska nakon što joj je uručeno pismo u kojemu su bile dvije papirnate lutke i ručno izrađena papirnata ruža. Pismo je, s još 17 ostalih, ispalo ovog ljeta iz ventilacijske rupe, prljavo i zgužvano, nakon što su radnici srušili zid bivše pošte na periferiji Vilniusa.

"Radnici su predložili da ta stara pisma bacimo, no ja sam odlučio nazvati poštu", rekao je vlasnik zgrade, Jurgis Vilutis. "Jako sam sretan što su bili zainteresirani da ih preuzmu. Pisma iz kasnih 60-ih i ranih 70-ih vjerojatno je sakrio neki beskrupulozni zaposlenik pošte pošto ih je pretražio, nadajući se da će pronaći novce ili druge dragocjenosti", pretpostavlja Vilutis.

Izgubljena pisma uručena djeci umrlih primatelja

Litva je tada bila dio Sovjetskog Saveza, a pošiljatelji su bili rođaci emigranti ili prijatelji iz zemalja poput Australije, Poljske ili Rusije. U Vilniusu su se u međuvremenu izmijenili nazivi ulica i kućni brojevi, pa su poštanski zaposlenici mjesecima tražili prava odredišta kako bi doznali kamo su se primatelji preselili.

Nažalost, pronađeno ih je samo pet. U nekoliko su slučajeva izgubljena pisma uručena djeci umrlih primatelja. "Osjećali smo moralnu dužnost učiniti ovo", rekla je Deimante Zebrauskaite, voditeljica odjela za korisnike državne pošte.

"Jedna je gospođa ovo iskustvo usporedila s primitkom poruke iz boce bačene u more. Ljudi su vrlo emotivno reagirali. Nekima je bilo jako drago jer su uronili u dio svakodnevnog života njihovih pokojnih roditelja”, rekla je Zebrauskaite.

U pismu Klonovskoj, poslanom iz Koczaryja u Poljskoj i pečatiranom 1970. godine, djevojka po imenu Ewa žali se da autobusi više ne voze do njezina sela, pa mora hodati po hladnoći od -23 Celzijeva stupnja, a od svoje litavske prijateljice traži fotografije nekih glumaca.