KOLOVOZ nije bio blag, barem što se tiče svijeta podcasta. Prvo je stigla vijest o Amazonovom gašenju Wonderyja, posljednjeg velikog brenda iz ere procvata podcasta 2010-ih. Samo tjedan dana kasnije, kao da želi potvrditi poantu, Taylor Swift se pojavila u nogometnom podcastu svog dečka, New Heights, kako bi najavila novi album, što je bio ključni pop događaj ljeta.

A kada je par zaustavio medijsku mašineriju objavom zaruka na Instagramu, pažnja se ponovno usmjerila na New Heights u iščekivanju detalja, koji su bili vješto upleteni u razgovor o Kelcejevim predsezonskim pripremama. Čini se da, dok AI tvrtke održavaju posrnulu ekonomiju, pop zvijezda je ta koja spašava posao sa sadržajem, piše Vulture.

Sumrak narativnog podcasta

Priče o budućnosti podcasta već su neko vrijeme tmurne. Ipak, podcasting već neko vrijeme živi u ovoj postapokalipsi. Teško je osporiti da su ambiciozne, isključivo audio narativne emisije, nekadašnji epicentar medija, u povlačenju još od Spotifyjevog zatvaranja Gimlet Medije 2023. godine.

Na njihovo mjesto stupili su video-prvi formati razgovora, čime podcasting danas više nalikuje dnevnom radiju ili televiziji. Narativni podcasti se i dalje stvaraju, naravno, ali oni ambiciozni postali su rijetkost, slično dugim novinskim reportažama i ozbiljnim dokumentarcima. Preživljavaju kao luksuzni proizvodi privilegiranih ili kao entuzijastični projekti neovisnih autora koji se trude održati formu na životu.

Pokušaj stvaranja kanona

Ovaj kontekst čini još jedan ljetni trend u svijetu podcasta posebno zanimljivim, iako pomalo melankoličnim: pojavu dva velika pokušaja stvaranja kanona. Magazin Time objavio je svoju listu "100 najboljih podcasta svih vremena", sastavljenu prema ukusu internog tima koji je želio uspostaviti vodič "najinovativnijih, najutjecajnijih i najinformativnijih slušanja u povijesti medija".

Ubrzo nakon toga, predstavljena je Anketa o esencijalnom slušanju, inicijativa koju je organizirao studio Alana Blacka, bivšeg direktora operacija na kanadskom festivalu dokumentarnog filma Hot Docs.

Inspiriran poznatom filmskom anketom Sight & Sound, Blackov projekt anketirao je oko 300 audio stvaratelja, voditelja, pisaca i akademika iz 23 zemlje, tražeći od svakog da navede pet podcasta koji su ih "najviše inspirirali, utjecali i oduševili".

Zašto su nam liste ipak potrebne?

Oba projekta pokušavaju definirati što pripada podcast vodičima/arhivima, ako takvo što uopće može postojati. No, napetost je očita. Fokusirajući se na "slušanje", obje liste snažno naginju narativnom, audio-prvom sadržaju. To ima smisla jer obuhvaća dosadašnju povijest podcastinga, ali se istovremeno čini zastarjelim u trenutku kada se medij preoblikuje u nešto sasvim drugo.

Liste nisu objektivne istine, već zapisi onoga što se u određenom trenutku čini važnim. Hejteri će uvijek kritizirati liste kao reduktivne ili glupe, ali činjenica je da je njihovo sastavljanje vrijedan kritički pothvat. Lako je reći "Sve je nekome važno", no puno je teže argumentirati zašto je nešto zaista važno.

Arhiviranje medija osuđenog na zaborav

Naravno, kritike su na mjestu. Metodologija je neizbježno pristrana i ograničena. Kako je napisala suosnivačica Normal Gossipa Alex Sujong Laughlin: "Popisi ove vrste, kao i bilo koji drugi, inherentno su nesavršeni alati za mjerenje utjecaja bilo kojeg djela. Više funkcioniraju kao natjecanje u popularnosti, koje puno jasnije odražava sklonost novijem i opseg marketinških napora nego nešto tako neuhvatljivo i subjektivno kao što je kvaliteta."

No, alternativa nije odustajanje, već stvaranje stalnog polja rasprave. U svijetu podcasta već postoji jasna hijerarhija: novac. Velike medijske kuće i oglašivački dolari određuju što uspijeva. Projekt vodiča/arhive, koliko god nesavršen, jedan je od rijetkih načina da se suprotstavi toj tržišnoj logici. Podcastingu je arhiva prijeko potrebna.

Medij je star tek dva desetljeća, a čitavi dijelovi njegove povijesti već su izgubljeni – feedovi su ugašeni, platforme zatvorene, a datoteke izbrisane. Bez kolektivnog pamćenja, povijest podcastinga pisat će korporativne akvizicije i zaboravljeni RSS feedovi.

Takve liste su poput sjećanja – nesavršene, ali bolje ikakve nego nikakve.