DOK SE EUROPA suočava sa sve intenzivnijim ljetnim vrućinama, stanovnici hrvatskog otoka Raba oslanjaju se na stoljetne tradicije kako bi se rashladili. Tajne se kriju u specifičnoj arhitekturi srednjovjekovne gradske jezgre, ali i u ustaljenim životnim navikama koje im pomažu da se nose s visokim temperaturama, piše Euronews.

Dnevni ritam prilagođen vrućini

Mještani objašnjavaju kako je njihov svakodnevni život već dugo organiziran tako da se izbjegavaju najtopliji sati. Poslovi na otvorenom obavljaju se rano ujutro ili kasno navečer, dok su poslijepodneva rezervirana za boravak u zatvorenom prostoru ili dubokom hladu.

Turistička vodičica Kristina Maskarin ističe kako je današnji običaj sunčanja relativno nova pojava. "Stanovnici su tradicionalno izbjegavali izravno izlaganje suncu tijekom najtoplijeg dijela dana", pojašnjava ona.

Arhitektura u službi hlađenja

Mnoge kuće u staroj gradskoj jezgri izgrađene su tako da ostaju ugodno hladne i bez klimatizacijskih uređaja. Stanovnici objašnjavaju kako se vanjske škure danju drže zatvorenima kako bi se spriječio prodor vrućine, a prozori se otvaraju tek noću, kada svježiji zrak može procirkulirati prostorijama.

Sam tlocrt grada također ima važnu ulogu. Uličice su namjerno građene kao uske kako bi tijekom većeg dijela dana stvarale hlad, omogućujući stanovnicima i posjetiteljima kretanje bez dugotrajnog izlaganja suncu.