SVAKA generacija nosi sa sobom vlastiti set vrijednosti. Baby boomeri (1946.-1964) su tako odrasli u svijetu s jasno definiranim očekivanjima o uspjehu, odnosima i životnim odabirima. No, s vremenom, mlađe generacije - osobito generacija Z (1996.-2010.) i milenijalci (1981.-1996.) - počele su odbacivati ili redefinirati mnoga tradicionalna načela. Od karijernih pitanja do načina komunikacije, ovo je 11 načina na koje generacija Z i milenijalci mijenjaju tradicionalne vrijednosti baby boomera, prenosi The Independent.

Drugačiji pogled na brak

Baby boomeri su brak često smatrali ključnim životnim ciljem, temeljem ispunjenog života i simbolom stabilnosti. Međutim, za generaciju Z i milenijalce brak više nije nužan korak u životu. Prema istraživanju centra Thriving Center of Psychology, gotovo 40% mladih smatra brak zastarjelom tradicijom. Iako i dalje cijene dugoročne veze, vjeruju da ljubav, predanost i sreća ne zahtijevaju pravni certifikat, već se temelje na osobnom ispunjenju i emocionalnoj stabilnosti.

Vlasništvo nad nekretninom

Za baby boomere kupnja kuće bila je ne samo financijski uspjeh već i prekretnica u odraslom životu. U njihovim dvadesetima mnogi su mogli kupiti dom i kroz nekretnine graditi bogatstvo. No, milenijalci i generacija Z suočavaju se s drugačijom ekonomskom stvarnošću - naglim rastom cijena nekretnina i stagnacijom plaća. Prema podacima Real Estate Witcha, samo 21% milenijalaca vjeruje da si može priuštiti kupnju doma, čineći vlasništvo nad nekretninama manje dostižnim i manje prioritetnim ciljem.

Uspon tzv. "job-hoppinga" (čestih promjena poslova)

Baby boomeri su lojalnost prema jednom poslodavcu smatrali znakom stabilnosti i predanosti. Mnogi su se zapošljavali odmah nakon fakulteta i ostajali u istoj firmi do mirovine. S druge strane, generacija Z i milenijalci često mijenjaju poslove, smatrajući to prirodnim dijelom karijernog rasta. Prema LinkedIn izvješću iz 2023., čak 83% pripadnika generacije Z identificira se kao "job hoppers", pri čemu odluke o promjeni posla najčešće donose zbog ravnoteže privatnog i poslovnog života, razvoja karijere i bolje plaće.

Pad interesa za vlasništvo nad automobilima

Za baby boomere posjedovanje automobila simboliziralo je uspjeh, neovisnost i slobodu. No, mladi danas redefiniraju taj pojam. S razvojem usluga prijevoza poput Ubera i Bolta, mnogi više ne vide automobil kao nužnost. Osim toga, održivi način života, urbanizacija i rad na daljinu potaknuli su mnoge da preispitaju potrebu za osobnim vozilom i okrenu se alternativnim oblicima prijevoza.

Telefoniranje vs. dopisivanje

Dok su baby boomeri odrasli u svijetu u kojem su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, mlađe generacije danas preferiraju dopisivanje. Prema anketi Independenta, 70% osoba u dobi od 18 do 34 godine radije šalje poruke nego razgovara putem telefona. Ova promjena odražava utjecaj tehnologije na način na koji se ljudi danas povezuju - telefonski pozivi često se percipiraju kao nametljivi i zastarjeli.

Promjena prioriteta

Za baby boomere uspjeh je bio sinonim za duge radne sate i odanost poslu. Danas, mlađe generacije pridaju veću važnost ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Prema Randstad istraživanju provedenom na 26.000 radnika, ravnoteža između posla i privatnog života postala je veći prioritet od plaće i sigurnosti radnog mjesta, osobito za generaciju Z.

Privatnost vs. dijeljenje informacija

Dok su baby boomeri cijenili privatnost, mlađe generacije su prigrlile kulturu dijeljenja, osobito na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka. Za generaciju Z transparentnost je ključna za povezivanje i izgradnju zajednice, što je izravna posljedica rasta kulture influencera i digitalnog pripovijedanja.

Kupovina rabljenih stvari umjesto novih

Baby boomeri su kupnju novih proizvoda često smatrali pokazateljem financijskog uspjeha. No, generacija Z i milenijalci više cijene održivost i financijsku odgovornost pa su skloniji kupnji rabljenih proizvoda putem platformi poput eBaya i Facebook Marketplacea.

Kraj tradicionalne konzumacije vijesti

Baby boomeri su vijesti pratili putem televizije i novina, dok mlađe generacije koriste Twitter, TikTok, Instagram i influencere za informacije u stvarnom vremenu. Uz uspon streaming servisa poput Netflixa i Maxa, tradicionalni TV programi izgubili su dominantnu ulogu u informiranju i zabavi.

Prijelaz na digitalna plaćanja

Baby boomeri su odrastali u svijetu u kojem je gotovina bila standard, dok mlađe generacije sve više koriste Apple Pay, Revolut i druge digitalne metode plaćanja. S porastom brige za sigurnost, praktičnost i higijenu, digitalno plaćanje postalo je dominantan način transakcija.

Promjena odnosa prema autoritetu

Poštovanje prema autoritetima - roditeljima, učiteljima i zakonodavcima - nekada je bilo temelj baby boomer vrijednosti. Mlađe generacije su skeptičnije i spremnije izazivati autoritet, vjerujući da poštovanje mora biti zasluženo, a ne automatski dano. Oni su skloniji propitivanju normi, traženju odgovornosti i sudjelovanju u pokretima za društvenu pravdu.