SVI MI, svjesno ili nesvjesno, prosuđujemo druge ljude. To je naprosto dio ljudske prirode i ključan mehanizam za snalaženje u društvenim situacijama. Jedna od osobina koju pritom podsvjesno procjenjujemo jest inteligencija, a pokazalo se da jedna skupina ljudi ima izraženiji instinkt za to - oni koji su i sami visoko inteligentni.

Inteligentni ljudi točnije procjenjuju tuđu inteligenciju

Prema njemačkoj studiji objavljenoj u časopisu Intelligence, inteligentni ljudi često preciznije percipiraju koliko je netko drugi inteligentan. Iako je inteligencija vrlo širok pojam, većina psihologa definira je kao "sposobnost učenja, razumijevanja, zaključivanja i rješavanja problema". Ona također obuhvaća sposobnost učinkovitog korištenja znanja i logike te kapacitet za nošenje s novim i promjenjivim situacijama.

Autori studije koristili su kratke videosnimke kako bi analizirali razlike u procjeni inteligencije među gotovo 200 sudionika, uglavnom studentica. Od njih se tražilo da pogledaju 50 jednominutnih snimki na kojima su bile "ciljane" osobe s prethodno utvrđenom razinom inteligencije. Te su osobe obavljale različite zadatke, poput objašnjavanja pojmova, opisivanja iskustava ili sudjelovanja u igranju uloga.

Nakon svakog videa, sudionici su ocjenjivali percipiranu razinu inteligencije osobe na snimci. Kao što su istraživači i očekivali, inteligentniji pojedinci bili su točniji u procjeni inteligencije ljudi s videa. Bolje procjene imali su i sudionici s izraženijom sposobnošću emocionalne percepcije te oni koji su iskazali veće zadovoljstvo životom.

Na koje se znakove oslanjaju dobri procjenitelji

Istraživači vjeruju da su se "dobri procjenitelji" oslanjali na određene znakove u ponašanju osoba na snimkama. Pokazalo se da su ključni pokazatelji pri određivanju inteligencije bili artikulacija, rječnik i sadržaj govora. No to ne znači da vas korištenje velikih, stručnih riječi automatski čini pametnijima. Visoko inteligentne ljude nije lako zavarati žargonom ili lažnim samopouzdanjem. Oni mogu prepoznati kada je netko iskren i autentičan.

Ovi sudionici možda su bili u prednosti i zbog šireg raspona referentnih točaka, jer su svjesniji različitih razina logike i rasuđivanja. Oni znaju da se treba usredotočiti na to kako netko razmišlja, a ne samo na ono što zna, što im pomaže razlikovati površnu rječitost od dublje inteligencije.

"Ovi nalazi ističu važnost kognitivnih i socioemocionalnih vještina promatrača u društvenom procjenjivanju. Ujedno podupiru ideju da je sposobnost dobre procjene inteligencije povezana s psihološkom prilagodbom", objasnili su autori studije.

Istraživači također napominju kako se pokazalo da određeni faktori ne čine sudionike boljim procjeniteljima inteligencije. Spol, empatija, otvorenost i društvena znatiželja nisu im pomogli da točnije procijene inteligenciju ljudi na snimkama. Ova studija potvrđuje da postoji još mnogo toga što treba otkriti o načinu na koji prosuđujemo inteligenciju u stvarnim društvenim interakcijama.