VAŠ PAS neprestano kašlje, češe se i liže šape, a vi se pitate što je uzrok. Alergije na hranu, pelud ili buhe često su prva pomisao u takvim situacijama, no postoji li šansa da je pas alergičan na drugog psa u kućanstvu? Iako je takva alergija teoretski moguća, izuzetno je rijetka i teško ju je dijagnosticirati, piše Parade Pets.

Veterinari objašnjavaju da psi, za razliku od mačaka, nemaju jake alergene. Potencijalni okidači alergijske reakcije mogu biti perut, slina ili urin drugog psa, no ti su alergeni slabi. Zbog toga se na standardnim alergološkim testovima, koji obuhvaćaju pelud, plijesni, grinje i buhe, psi kao izvor alergena uopće ne uzimaju u obzir. U nekim slučajevima, ako su svi rezultati negativni, a pas i dalje pokazuje simptome, veterinari će provjeriti čak i alergiju na mačke.

Koji su simptomi alergije na drugog psa?

Prepoznavanje simptoma nije jednostavno jer su vrlo slični drugim vrstama alergija. Najčešći znak je intenzivan svrbež kože zbog kojeg se pas neprestano češe, grize ili liže šape, posebno između prstiju. Neki psi razviju i sekundarne upale ušnih kanala.

Manje uobičajeni simptomi uključuju promjene na koži, curenje iz nosa pa čak i probavne smetnje poput povraćanja i proljeva. Ipak, kod sumnje na alergiju na drugog ljubimca, svrbež i češanje gotovo su uvijek prvi i najizraženiji znak.

Standardni testovi ne pokrivaju ovu vrstu alergije, stoga bi postupak bio vrlo kompliciran i skup. Bilo bi potrebno prikupiti uzorke alergena (perut, slinu) s drugog psa u kućanstvu i od njih pripremiti posebnu otopinu za testiranje. Zbog složenosti i visokih troškova vlasnici se rijetko odlučuju na ovaj korak.

Kako se liječi ova vrsta alergije?

Jedini potencijalni lijek za alergije je imunoterapija, odnosno injekcije alergena. Nakon što se krvnim ili kožnim testom utvrdi točan uzrok alergije, psu se daju injekcije koje njegov imunološki sustav postupno navikavaju da ne reagira na alergen. Cilj je smanjiti svrbež i druge simptome.

Iako nije uvijek moguće izliječiti alergiju, većini pasa može se pomoći različitim terapijama. To uključuje antihistaminike, kortikosteroide, imunosupresive ili moderne lijekove u obliku injekcija. Postoje i brojni prirodni tretmani koji mogu ublažiti simptome, poput dodavanja omega-3 masnih kiselina u prehranu, korištenja kokosovog ulja, probiotika te redovitih kupki koje uklanjaju alergene s kože.

Isplati li se ulagati u testiranje i imunoterapiju?

Većina pasa s atopijskim alergijama zapravo je alergična na uobičajene okidače poput peludi, grinja ili buha. Ako standardne metode liječenja, poput posebnih šampona ili antihistaminika ne daju rezultate, testiranje i imunoterapija postaju jedina preostala opcija.

Veterinari savjetuju da se prvo napravi krvni test jer je manje invazivan i može otkriti najčešće alergene. Ako simptomi i dalje postoje, sljedeći korak je uputnica veterinarskom dermatologu ili kožni test na specijaliziranoj klinici.