EUROPA traži alternative konzumaciji životinjskih bjelančevina. Je li jestiva morska alga prihvatljiva opcija? U Danskoj su istraživači iz AlgaeFooda, europskog međuregionalnog projekta, uvjereni u to. Osim što je klasificiraju, djeluju na promicanju njezine uporabe i podizanju svijesti među novim generacijama, piše Euronews.

Jamileh Javidpour, biologinja i profesorica na Sveučilištu Južne Danske, objašnjava da se morska alga smatra "zelenim zlatom" zbog svojih hranjivih karakteristika, niskog udjela masti i smanjenog ugljičnog otiska u usporedbi s proizvodnjom ribe ili govedine.

"Sada je pravo vrijeme za usmjeravanje na ovu vrstu proizvodnje", kaže Jamileh Javidpour.

Palmaria Palmata i Saccharina Latissima su osnova japanske kuhinje

U Danskoj poduzetnici nastoje promovirati njezinu konzumaciju. Mads Hecter, najveći proizvođač jestivih morskih algi u toj zemlji, upravlja farmom od 19 hektara uz obalu Kertemindea. On uzgaja dvije alge iz spomenutog projekta. Palmaria Palmata i Saccharina Latissima su osnova japanske kuhinje. Algine spore pričvršćuju se izravno na užad kako bi se osiguralo više od jedne žetve godišnje.

Hecter je čvrsto predan održivosti. Objašnjava da njegov način uzgoja omogućuje da se ista biljka eksploatira nekoliko godina. Drugi cilj ovog projekta je podizanje svijesti o konzumaciji morskih algi. Istraživači već rade na knjizi recepata, u čemu sudjeluju četiri srednje škole, uključujući i internat Langeland.

Katrine Kaae Hansen, biologinja iz Fjord Baelta, istraživačkog i informativnog instituta koji je povezan s ovim projektom, daje primjer jestive morske alge pokazujući crtež: "Ovo se često naziva 'morska slanina', zato što također sadrži puno bjelančevina. Može se koristiti umjesto životinjske slanine. Održivija je i zdravija. Zato je obrazovanje toliko važno: mladi su budućnost i oni su budući potrošači."

"Salata od algi ima žilavu i hrskavu teksturu"

Najbolji način da se otkrije nova hrana i njezine prednosti je kušanje. Napori za podizanje svijesti kako bi se ovaj morski proizvod uveo u našu prehranu uključuju posebne radionice. Učenici i kuhar u srednjoj školi Langelands Efterskole pripremili su jela na bazi algi, što je prvo takvo iskustvo za Reyhaneh, iransku učenicu koja boravi u internatu. Kaže da salata od algi "ima žilavu, hrskavu teksturu".

Dvije zemlje sudjeluju u AlgaeFoodu: Danska i Njemačka. Ovaj projekt ima ukupni proračun od 1.9 milijuna eura, od čega 65 posto dolazi iz europske kohezijske politike.