PROŠLI vikend provela sam nekoliko sati u vinariji Belje u Baranji, obilazeći vinograde, podrum i kušaonicu. Još dok smo autobusom vozili kroz beskrajne redove loze, postalo je jasno da je Belje jedan od najvećih vinogradarskih sustava u Hrvatskoj.

Vinogradi se prostiru na više od 500 hektara južnih padina Banovog brda, a godišnja proizvodnja vina kreće se oko 3,5 do 4 milijuna litara. Ovdje se dominantno uzgaja graševina, ali i chardonnay, merlot, cabernet sauvignon, frankovka i cabernet franc, što vinariju svrstava među ključne proizvođače kako u Baranji, tako i u cijeloj zemlji.

Galerija

Sunce i tlo

Vinogradi Belja prostiru se na više od 500 hektara južnih padina Banovog brda. Graševina ovdje zauzima više od 85 posto nasada, ali uz nju rastu i chardonnay, merlot, cabernet sauvignon, frankovka i cabernet franc.

Zanimljivo je da Baranja spada među najsunčanije regije Hrvatske, s oko 1900 do 2200 sunčanih sati godišnje, što je usporedivo s mediteranskim područjima (Hvarom). Na tim sunčanim padinama grožđe doista zrije kao da se natječe sa suncem, a kada ga promatrate -  jasno vam je zašto mnogi vinari kažu da vino nastaje prije svega u tlu i na svjetlu.

Dok smo se vozili autobusom kroz vinograde, nismo imali priliku izaći, ali se jasno moglo vidjeti koliko se redovi loze prostiru duž padina Banovog brda. Pogled se pružao daleko prema Dunavu, a izloženost suncu i položaj vinograda očigledno doprinose kvaliteti grožđa.

Podrum kao putovanje kroz vrijeme

Osim nepreglednih vinograda, ono što zapravo intrigira su podrumi u Kneževim Vinogradima, tzv. gator - hodnik ukopan u brežuljak, nastao prije gotovo 500 godina. Tišina unutra je ona za koju sam i sama rekla "mogu je čuti", a zrak osjetno svježiji nego u gornjim prostorijama. I to onaj kvalitetan, koji su pohvalili i domaćini i dodali kako su "Turci znali izgraditi tako da traje stoljećima". Hodnici se prostiru kroz tri etaže, a bačve od slavonskog hrasta i redovi butelja stoje kao da su izvan vremena. 

Jedna priča mi se urezala - prije 17 godina u podrumu Belja morali su obnoviti podove zbog njihove dotrajalosti. Budući da nije bilo dozvoljeno koristiti obične pločice, odlučeno je otkupiti kamene pločice iz bečkog dvora i postaviti ih u podrum, što su i sami smatrali apsurdnim.

Domaćini su nam omogućili pristup arhivu podruma, gdje smo mogli vidjeti organizirane redove butelja i bačava te dobiti uvid u način čuvanja vina kroz desetljeća.U arhivu se čuva više od 20 000 boca, među kojima je i najstarija, cabernet franc iz 1949. godine. Najveće bačve u podrumu imaju 10 000 litara, a postoje i manje od 2 000 litara, koje služe za kontrolu fermentacije i odležavanje.

Spojili tradiciju i inovacije

Belje stavlja poseban naglasak na graševinu, dominantnu sortu u Baranji i Hrvatskoj, koja se uzgaja tako da zadržava sortnu prepoznatljivost i svježinu, ali i pokazuje strukturu i potencijal odležavanja. Vinogradi se prate po mikro-lokacijama, a vrijeme berbe određuje se prema zrelosti grožđa, a ne prema kalendaru.

U proizvodnom pogonu Belja koriste se velike metalne fermentacijske bačve, vidljive tijekom obilaska, čija veličina omogućuje kontroliranu fermentaciju i odležavanje vina u velikim količinama. Uz suvremene tehnologije, kombiniraju se i tradicionalni pristupi, a odležavanje u hrastovim bačvama koristi se za nadopunu strukture vina, bez dominacije drvenih nota.

Od početka 2025. Belje je dio Podravka Agri, što donosi financijsku stabilnost, ulaganja u vinograde i modernizaciju proizvodnje te jačanje vinskog turizma i pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu.

Osim proizvodnje, vinarija njeguje i lokalne običaje. Svake godine u siječnju obilježava se Vinceška - blagoslov vinograda, simbolična rezidba prve loze i obredi povezani sa svetim Vinkom. Vinceška uključuje vino koje se prolijeva po trsovima i kobasice koje se vješaju na čokot, a slavi se glazbom, pjesmom i zdravicama. Običaj povezuje vinogradare, njihove obitelji i goste s prirodnim ritmovima zemlje, podsjećajući da je vino u Baranji neodvojivo od lokalnog života.