Foto: Hina

STOPA rizika od siromaštva u Hrvatskoj je lani iznosila 19,9 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 28,5 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva, koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Prag rizika od siromaštva u 2016. za jednočlano kućanstvo iznosio je 25.668 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 53.903 kune.

Siromaštvo raste

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,9 posto na stopu od 27,8 posto.

Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 44,9 posto.

Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku lani je iznosila 15,8 posto, dok je za kontinentalnu Hrvatsku bila 21,9 posto. Također postoji razlika prema spolu, jer kod žena iznosi 30,8 posto, a u muškaraca 23,8 posto.

Stopa rizika od siromaštva

Lanjska stopa rizika od siromaštva od 19,9 posto manja je u odnosu na 2012., kada je ta stopa bila 20,4 posto.

Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je lani najvišu stopu rizika od siromaštva imala Rumunjska (25,3 posto), a potom slijede Bugarska (22,9 posto) i Španjolska (22,3 posto). S druge strane, najniže stope zabilježene su u Češkoj (9,7 posto), Finskoj (11,6 posto), Danskoj (11,9 posto), Slovačkoj (12,7 posto) i Nizozemskoj (12,8 posto).

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (40,4 posto), Rumunjskoj (38,8 posto) i Grčkoj (35,6 posto), a najmanje takvih osoba bilo je u Češkoj (13,3 posto), Finskoj (16,6 posto), Danskoj ( 16,7 posto) i Nizozemskoj (16,8 posto).

Stopa materijalne deprivacije

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 30,7 posto. Ona prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki kao što su plaćanje najamnine, računa, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita; tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan; podmirenje neočekivanog financijskog troška; telefon; TV u boji; perilica za rublje; automobil i grijanje u najhladnijim mjesecima.

Stopa teške materijalne deprivacije, odnosno postotak osoba koje si ne mogu priuštiti najmanje četiri od tih devet stavaka iznosila je 12,6 posto.

U 2016. zabilježeno je 9,5 posto osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 62 posto osoba koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva, a 12,8 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan.