Branko Roglić za Index: Kako sam postao najveći distributer u Europi

Foto: Goran Stanzl/Pixsell
HRVATSKA tvrtka Orbico, s prometom od preko milijardu eura postala je najveći distributer u Europi. Trenutno posluju u 17 zemalja Europe i imaju preko tri tisuće zaposlenih.
Branko Roglić, osnivač i predsjednik Orbica u razgovoru za Index otkriva kako su došli u sam vrh, koji su im planovi za budućnost, te kakve su perspektive hrvatskog gospodarstva.
Roglić se trgovinom počeo baviti u drugoj polovici 80-ih godina u Švicarskoj, kroz malo trgovačko poduzeće, a kasnije, zahvaljujući suradnji s američkim P&G-om, dolazi do snažnog širenja kompanije.
"Počeo sam 87. u Švicarskoj. Radili smo kao malo trgovačko poduzeće. Krajem 89. godine pokrećemo registraciju tvrtke u bivšoj Jugoslaviji, koja kreće s radom u trećem mjesecu 90. godine. Najprije smo radili distribuciju baterija i kozmetike. Prije rata sam bio zastupnik Varte za bivšu Jugoslaviju, a kasnije i Bugarsku. Osim Varte, radili smo i distribuciju za njemačku kozmetičku kuću Ellen Betrix. Imao sam sreće, jer je američka multinacionalna kompanija Procter & Gamble kupila Ellen Betrix i na taj način sam došao u kontakt s njima. Oni su došli k meni i tražili da budem distributer i ostalih njihovih proizvoda, što sam, naravno prihvatio. To je bila velika sreća da se dobije tako velikog proizvođača u distribuciju. To sam radio uspješno, tako da su mi ponudili distribuciju i u drugim državama. Prvo sam dobio distribuciju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a kasnije su mi dali Bugarsku, Moldovu, Rumunjsku. Zatim smo se proširili na Češku, Slovačku, Mađarsku i Poljsku, tako da mi danas funkcioniramo u 17 zemalja kroz 18 poduzeća", kaže Roglić.
Uskoro 1,2 milijarde eura prometa
Orbico trenutno ima preko milijardu eura prometa, a planiraju i daljnji rast kako bi zadržali poziciju vodećeg distributera.
"Mi smo ovog časa s volumenom od 1,077 milijardi eura najveći distributer u Europi, a uskoro ćemo dosegnuti 1,2 milijarde eura. Time bi zadržali poziciju najvećeg distributera u Europi, a u Hrvatskoj smo, mislim, peto najveće poduzeće ako gledamo konsolidirano. Imamo 3200 zaposlenih i cca. 2000 vozila. Zaduženost nam je vrlo niska, 2,8 EBIT-a, jer sam uglavnom reinvestirao svoje profite. Nisam ih isplaćivao nego reinvestirao", pojašnjava Roglić.
Konkurencije se ne boje. U zapadnoj Europi, na velikim tržištima proizvođači uglavnom imaju svoje tvrtke za distribuciju, dok za manja tržišta robu plasiraju preko distributera, jer im je tako jeftinije.
"Što se tiče Europe, u velikim državama proizvođači imaju svoje vlastite firme za distribuciju, ali u malim državama nemaju jer se na takovim tržištima ne isplati imati svoje firme. Međutim i taj se trend mijenja pa se i u velikim državama proizvođači okreću distributerima jer je jeftinije", kaže Roglić.
Kod odabira zaposlenika, Roglić kaže da im je najvažnija karakteristika osobno poštenje. Isto tako, menadžere regrutiraju unutar kompanije, što povećava motivaciju zaposlenih za napredovanje.
"Posebnu pažnju posvećivali smo pronalaženju kadrova. Imamo vrijednosti koje cijenimo u okviru Orbica i prva od tih vrijednosti je poštenje. Bez osobnog poštenja ne može se nitko primiti u Orbico, jer je to najvažnija karakteristika. Važna je i stručnost i iskustvo, ali ako nema osobnog poštenja, tada stručnost i iskustvo ne vrijede. Do sada samo u jednom slučaju imali nekog izvana i to u Bugarskoj, a nama je cilj da u svakoj zemlji imamo lokalnog direktora po mogućnosti iz Orbica", kaže Roglić.
Najveća komparativna prednost Hrvatske je njena obala
Što se tiče Hrvatske i njenog gospodarstva, Roglić najveći potencijal vidi u njenoj obali, odnosno Dalmaciji. Također, i Slavonija ima određene potencijale, pogotovo što se tiče poljoprivrede, tako da je svoje poslove počeo širiti na proizvodnju hrane i turizam.
"Hrvat i Dalmatinac sam. Moja vizija je Dalmacija jer smatram da je najveća komparativna prednost Hrvatske njena obala. Pored toga imamo Slavoniju sa njenim resursima. Zbog toga sam investirao u jedan pogon za proizvodnju kulena. Isto tako sam u Dalmaciji (u Zagvozdu) nabavio jedno stado od oko 70-ak koza. Ne znam koliko će se to razvijati - ovisit će o tome koliko možemo plasirati mlijeka i sira. Osim toga u Dalmaciji imam poduzeće koje se bavi turizmom, imamo dva hotela - u Baškoj Vodi i Hvaru, 16 vila sa bazenom i 31 jahtu. Od toga sada živi 57 ljudi i nadam se da ćemo tu djelatnost razvijat, pa dokle dođemo. Smatram da je Dalmacija najperspektivnije turističko tržište u Europi, jer je najbliža. Od Frankfurta je udaljena sat i dvadeset minuta leta. Naši aerodromi se razvijaju i splitski i dubrovački i zadarski, tako da ćemo moći zadovoljiti potrebe Europe za turizmom na ovim prostorima i omogućiti zapošljavanja novih ljudi. Što se tiče naše osnovne djelatnosti - distribucije, planiramo se širiti na nove kategorije proizvoda, pogotovo prehrane", kaže Roglić.
Roglić smatra da bi Hrvatska, ako želi poboljšati poslovnu klimu, te time potaknuti rast gospodarstva i ulaganja, trebala reformirati javnu upravi i restrukturirati državne tvrtke. Upozorava i na vrlo visoko porezno opterećenje, koje je među najvišima u Europi.
Hrvatska hitno treba reforme i borbu protiv kriminala
"Samo Belgija ima veće poreze od Hrvatske. Mi smo drugi po poreznom opterećenju u Europi. To je ono što koči razvoj gospodarstva, i moramo poduzeti vrlo hitne rezove kako bi se gospodarstvo oslobodilo tereta. Moramo smanjiti broj županija, općina, restrukturirati javna i državna poduzeća, da ih ne vode isluženi političari, nego profesionalci koji će omogućiti da ta poduzeća budu profitabilna, da se profiti uplaćuju u državni proračun, da se smanji porezna presija gospodarstvu, kako bi se ona mogla razvijati. Također treba se boriti protiv sive ekonomije. Počelo se na tome nešto raditi. Fiskalizacija je dobar potez. Treba se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala, da ga se oslabi i drži pod kontrolom. Pored toga, treba sve što je moguće privatizirati", upozorava Roglić.
Kada se uspoređuju tržište srednje i istočne Europe, Roglić smatra da su Slovenija i Hrvatska u gospodarskom razvoju napredovale u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije. Kao posebno pozitivan primjer ističe Poljsku, koja je reformama rasteretila gospodarstvo i sada imaju snažnu industriju i rast.
"Oduvijek se govorilo na ovim prostorima 'što južnije to tužnije', ako ćete gledati bivšu Jugoslaviju, onda Slovenija i Hrvatska sigurno odskaču od ostalog dijela. Slovenija je danas dio Europe što se gospodarstva tiče. Oni su imali problema s tajkunskim privatizacijama, s vrlo velikim poduzećima i s bankama koje su olako davale kredite, međutim oni su to riješili s jednom "lošom" bankom u koju su prebačena sva nenaplativa potraživanja, a ostali dio je zdrav. Oni će sada imati rast oko 3 posto, što je jedan od najvećih porasta u Europi. Poljska kao država je savršena. Oni su veliko tržište, povukli su prave poteze u gospodarstvu i politici, oslobodili su poduzetništvo tereta i funkcioniraju dobro. Njemačka i Austrija su stare države, s velikom tradicijom u biznisu, sa razvijenom demokracijom. Mađarska je jednu kategoriju iza Slovenije, ali se može pristojno raditi. Bugarska je odlična, iako imaju svoje probleme", kaže Roglić.
Pozitivnim ocjenjuje i akvizicije hrvatskih kompanija na stranim tržištima, poput Podravkinog preuzimanja slovenskog Žita.
"Mi smo sad dio europskog tržišta. Hrvatska je jedan grad i svaka tvrtka koja neće postati europska će se ugasiti. Iskorak Atlantica, Agrokora i Podravke je uspjeh poduzeća, ali i obrana od konkurencije, jer morate rasti ako želite održati poduzeće. Iskorak na europsko tržište je obrana radnih mjesta u Hrvatskoj", zaključuje Roglić.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati