Foto: Hina

PREDSJEDNIK Hrvatskog sabora Josip Leko u četvrtak je ponovno kritizirao praksu nekih zastupnika da kroz saborske stanke, mimo dnevnog reda i mogućnosti da im se odgovori, govore o čemu god zažele, pri čemu je istup Damira Kajina (Istarski demokrati) nazvao "sataraš diskusijom".

"To ne želim ometati, jer je usvojeno da zastupnici imaju pravo na 'konferenciju za javnost' u Saboru, odnosno da s govornice govore što god hoće", rekao je Leko nakon što su klubovi u Saboru progovorili o stanju u gospodarstvu, sustavu HŽ-a i kompostani u Buzetu.

"Znam da je izborna godina i da se želimo predstaviti javnosti, ali zadnje godine se teško može promijeniti ono što smo ostavili u tri godine", poručio je Leko kolegama.

"Slobodni stil"

Posebno ga je isprovocirao Kajinov istup u kojem je povezao "prča" (mladog neuškopljenog jarca), tunel kroz Učku, Pelješki most, kamate, Franza Josefa i Tita, na što je Leko zaključio da se radi o "sataraš diskusiji".

Kajin se na tvrdnje da je carica Marija Terezija jedina vodila brigu o Slavoniji nadovezao izjavom da su jedino Franz Josef i poslije Josip Broz Tito vodili brigu o Istri. "Cijela je (željeznička) infrastruktura položena za Austrije i Tita, govorimo o Pelješkom mostu, a ne željezničkom tunelu kroz Učku", kazao je.

Zatim je kolege izvjestio da je u ponedjeljak preko 200 ljudi u Buzetu reklo "ne" kompostani na 500 metara od općine, škole, vrtića i ambulante.

Život sa "prčem"

Da bi čim zornije dočarao što bi kompostana značila za Buzet prenio je riječi jednog Buzećana kako bi to bilo kao da se netko odluči u stanu od 50 kvadrata živjeti s "prčem". "Dalmatinci, Primorci, Boduli znaju koja je ta životinja, a ovi sa kontinenta neka se raspitaju", uzvratio je Kajin na smijeh i propitivanje iz klupa.

Potom je, govoreći o gospodarskim prilikama u zemlji, procijenio da bi se ove godine mogao dogoditi rast BDP-a. "Ali nama je danas potrebno sve od investicija, do učinkovitije uprave, decentralizacije, reformi...", rekao je Kajin.

Ponovio je kako je od početka krize, 2009. godine, izgubljeno 208.000 radnih mjesta, u Hrvatskoj je svega 1,3 milijuna zaposlenih, javni dug će uskoro dosegnuti 300 milijardi kuna, a pred krizu je bio 50 milijardi kuna.

Ipak treba primijetiti da je industrijska proizvodnja lani rasla za 3,6 posto, izvoz za 8,4 posto, za 0,3 posto rasle su neto plaće, a za 2,6 posto je veći promet u trgovini, pobrojao je zastupnik.