Foto: MicroBlink

APLIKACIJA PhotoMath, prvi softver koji matematičke probleme rješava pomoću kamere na pametnom telefonu, osvojila je svijet u rekordnom roku. Ovaj "pomagač" u rješavanju matematičkih jednadžbi ne samo da će vam otkriti konačno rješenje, već će vas korak po korak voditi kroz postupak rješavanja. Od velikog medijskog booma koji je uslijedio sredinom listopada, nakon što je PhotoMath ušao u finale programersko-tehnološkog natjecanja startupa TechCrunch Disrupt u Londonu, prošla su dva mjeseca, a PhotoMath danas ima 10-ak milijuna korisnika.

Damir Sabol, osnivač i direktor tvrtke MicroBlink koja stoji iza ove popularne aplikacije, u razgovoru za Index otkrio je kakvi su daljnji planovi razvoja PhotoMatha, a progovorio je i o obrazovanju te poduzetništvu u Hrvatskoj.

Aplikacijom PhotoMath osvojili ste svijet. Odakle ideja, koliko članova broji tim koji je radio na aplikaciji, koliko je trajao razvoj i jeste li se nadali tako velikom uspjehu?

Ideja je zapravo potekla iz lijenosti - ispravljao sam sinu zadaću iz matematike i kako mi se to baš i nije dalo, pomislio sam - pa ne bi bilo loše da ovo radimo koristeći kameru pametnog telefona. Kako već radimo tehnologiju za prepoznavanje teksta na mobilnim uređajima, jedno s drugim je dovelo do PhotoMatha.

Na tehnologiji koja je iza PhotoMatha radimo već više od tri godine, a temelji se na našoj "Slikaj i plati" tehnologiji koja se koristi u mnogim hrvatskim aplikacijama mobilnog bankarstva. 

Trenutni broj zaposlenika je 13, a imamo jako dobar mladi tim inženjera koji radi na samoj PhotoMath aplikaciji.

S obzirom na uspješnost aplikacije, je li vam danas žao što je ona potpuno besplatna, odnosno što je se ne prodaje bar po nekoj simboličnoj cijeni?

Ne mogu reći da mi je žao. Možda smo mogli nešto naplatiti ali onda sigurno ne bi imali toliko preuzimanja i šanse za globalni rast bi bile manje. S druge strane, aplikacija i nije kreirana kao gotov proizvod nego više kao demonstracija naše tehnologije. Tek sad od PhotoMatha pokušavamo napraviti pravi proizvod i ako uspijemo, vjerujem da ćemo ga moći monetizirati.

Kakav je daljnji plan poslovnog razvoja PhotoMatha? Gdje bi se tu aplikaciju u budućnosti sve moglo primijeniti? Jesu li Vam se već javili neki potencijalni investitori?

Radimo na PhotoMathu da postane puno korisniji i bolji. Smatramo da je to tek neki početak razvojnih aktivnosti i novih mogućnosti što tehnologija na pametnim telefonima može donijeti. Primjene u edukativnom sektoru su vrlo široke, ali i traže još puno istraživanja i razvoja.

I da, investitori su nam se javili. Imamo neke razgovore, ali još je rano znati kako će se razvijati.

Što poručujete kritičarima koji tvrde da će PhotoMath "samo dodatno zaglupiti klince" jer im servira rješenja domaćih zadaća bez imalo truda i razmišljanja?

Možda je pravi problem s tim što i kako djeca moraju učiti, a ne u tome što PhotoMath u tom procesu može pomoći? I zašto se ne bi pomoglo djeci koja možda nemaju nikog tko će im u tom trenutku pomoći? Tehnologiju je lako kritizirati, a puno je teže shvatiti da se svijet mijenja i da se možda mora mijenjati pristup edukaciji.

PhotoPay, kojeg ste razvili prije PhotoMatha, u komercijalnoj je upotrebi. Gdje se sve tu aplikaciju već koristi i koji su planovi budućeg razvoja?

PhotoPay ili "slikaj i plati" tehnologija koristi se danas kod 14 banaka u 6 zemalja za lakše plaćanje računa pomoću aplikacija mobilnog bankarstva. To nam je dosta uspješan proizvod i dalje ga razvijamo za razne primjene, ne samo u financijskoj industriji nego i šire. Naše se tehnologije koriste za povezivanje mobilnih aplikacija sa stvarnim svijetom na način da čitaju tekst ili podatke kamerom mobilnog uređaja. A takvih potreba ima dosta.

Suosnivač ste ZIP inkubatora. Koliko timova okuplja i što sve ondje mogu pronaći oni koji žele pokrenuti startup projekt?

ZIP inkubator smo osnovali s namjerom da se startup tvrtkama ili ljudima s idejama omogući da počnu realizirati svoje startup ideje i projekte. To je najčešće za startup u ranoj fazi razvoja kojima trebaju osnovne stvari - prostor, osnovna edukacija i pomoć od iskusnih mentora kako bi od te ideje ili prototipa zaista nešto i napravili. Osim toga, sad ćemo omogućiti i osnovno financiranje za one koji najviše pokažu. Trenutno je u ZIP-u desetak timova koji rade na svojim idejama, a negdje u siječnju počinju prijave za novu generaciju. Zainteresirani mogu doznati više na zipzg.com

Kakav savjet možete dati mladim poduzetnicima i inovatorima?

Da budu prije svega uporni, ali i otvoreni da što više nauče. Upornost je vrlo bitna jer bez godina upornog rada nema uspjeha. Trebaju sa svojim projektima što prije istestirati tržište i pokušati ih prodati. Jer ako nema kupaca ili korisnika, nema ni startupa. Treba biti uporan samo s onim što zaista ima smisla i tržišnog potencijala. Ako nema, takva se upornost zove tvrdoglavost i nema puno smisla.

Smatrate li da hrvatski obrazovni sustav dobro usmjerava mlade ili se slažete s onima koji tvrde da mladi s fakulteta izlaze s diplomama i puno teoretskog znanja, nespremni za stvarni svijet jer nemaju nikakvog iskustva kako to znanje primijeniti u praksi?

Mislim da hrvatski obrazovni sustav ne usmjerava mlade na pravi način. Ima kod nas i vrhunskog kadra, u to nema sumnje, ali to je više iznimka. Moja djeca idu u osnovnu školu i nažalost mislim da to što se tamo uči nije nikakav temelj za našu bolju budućnost. Trebalo bi obrazovanje radikalno mijenjati ako želimo bolju budućnost.

Kako komentirate trend koji se javio posljednjih godina - sve veći broj poduzetnika seli svoje poslovanje iz Hrvatske u inozemstvo zbog manje birokracije te manje porezne represije? Koje su po Vama glavne prednosti poslovanja u inozemstvu u odnosu na Hrvatsku? Ima li išta što je u Hrvatskoj ipak bolje/jednostavnije?

S jedne strane morate ići van jer je realnost da Hrvatska nema tako dobru poslovnu reputaciju. Ako svoje proizvode prodajete kupcu iz SAD-a, ipak ćete puno lakše prodati ako imate tvrtku u SAD-u ili u Londonu nego u Hrvatskoj. To je često jednostavno činjenica reputacije. A da ne govorimo o primanju investicije - tada ćete gotovo obavezno morati ići npr. u SAD ukoliko želite ozbiljniju startup investiciju. A ni birokracijom se sigurno ne možemo pohvaliti. Uprava bi trebala biti partner i pomagati, a ne kažnjavati, što je kod nas često slučaj.

No, imamo mi i prednosti - mi smo kod nas našli vrlo dobre talentirane mlade inženjere što bi nam vani bilo i puno teže, a postoje i potpore za inovativne tvrtke koje su nama zaista olakšale razvoj i izlazak na svjetsko tržište.

Što bi se sve u Hrvatskoj trebalo promijeniti da ona opet postane poželjna zemlja ne samo za domaće poduzetnike već i za strane investitore?

Prvo bi trebalo dati poduzetnicima povjerenje na način da se radikalno pojednostavljuje i olakšava poslovanje i da im država postane pravi partner. No, bojim se da je to dosta teško ide.