HRVATSKIM bolnicama nedostaje spremačica. Što se tiče Zagreba, trenutačno je na Burzi rada otvoreno šest natječaja za radnike i radnice koji brinu o čistoći i higijeni zdravstvenih ustanova. Najviše djelatnika traži KBC Sestre milosrdnice, gdje je otvoreno 15 radnih mjesta za spremač(ic)e, uz još 10 izvršitelja za, kako stoji u natječaju, "rad u sustavu s posebnim uvjetima rada u službi za čišćenje i druge pomoćne poslove". KBC Zagreb traži 12 spremačica, a KB Dubrava sedam.

"Treba imati dobar želudac za posao i ono što ćeš vidjeti"

"Treba imati dobar želudac za taj posao i sve što ćeš vidjeti. Nitko zapravo ne zna koliko je to težak posao, osim onih koji ga rade ili su ga nekada radili. Nije tu samo riječ o čišćenju, psihički i fizički je jako teško", govori nam nekadašnja spremačica koja je, kaže, svoju mirovinu zaradila čisteći u bolnici.

"Ono o čemu mnogi ne razmišljaju je to da si zapravo u opasnosti od raznih vrsta bolesti. A uz to što čistim, znala sam raditi i ono što mi nije u opisu posla - učiniti poneku uslugu pacijentima, pokupiti posuđe od ručka, svašta", kaže još jedna spremačica koja sedam godina radi u jednoj zagrebačkoj bolnici. "I onda me pitaju - od čega si se ti umorila?"

Plaća - između 850 i 900 eura

"Najviše me rastuži to što neki ljudi jednostavno nemaju osnovnu kulturu. Ako pored sebe imaju koš za smeće, papirnati ručnik ili maramicu mogu baciti u njega, a ne ostaviti na podu ili umivaoniku. Isto vrijedi i za toalet - nakon što obave nuždu, neka puste vodu.

Nevjerojatno mi je da neki to i dalje ne rade jer valjda računaju da će teta čistačica doći iza njih i sve počistiti", govori nam bivša spremčica. Index je prije nekoliko dana obišao zagrebačke bolnice. Ispod možete vidjeti kakvo je stanje u sanitarnim čvorovima.

Obje čistačice s kojima smo razgovarali smatraju da njihov rad nije dovoljno cijenjen ni plaćen. "Nema novca kojim se to može platiti, vjerujte mi. A plaće su strašno niske koliko se naradiš. Mene je sram i reći kolika nam je plaća bila, minimalno bi trebala biti 1500 eura, ako ne i više", dodaje umirovljena spremačica.

Prema procjenama Sindikata KBC Zagreb, kažu za Index, spremačice koje rade kod njih u redovnom radnom vremenu plaćene su između 850 i 900 eura neto, dok one koje rade u smjenama ili turnusima, uz dodatke za noćni rad, nedjelje, blagdane i prekovremene sate, mogu zaraditi između 1000 i 1300 eura neto.

"Višestruko se premašuju preporučeni normativi"

Prije nekoliko dana izvijestili smo o problemu nedostatka spremačica u KBC-u Zagreb. Predsjednica tamošnjeg Sindikata Tanja Leontić potvrđuje nam da samo ondje nedostaje znatno više spremač(ic)a od broja koji se trenutačno traži putem natječaja

Na Rebru, primjerice, jedna spremačica tijekom smjene održava između 500 i 3000 četvornih metara prostora, kažu iz Sindikata. No, ističu da kvadratura ne pokazuje stvarni opseg posla. Jer, operacijske se sale čiste nakon svakog zahvata, jedinice intenzivnog liječenja zahtijevaju kontinuirano održavanje, a izolacijske sobe posebne epidemiološke postupke.

Osim toga, spremačice održavaju i sobe za bolesnike, hodnike, sanitarne čvorove, ambulante, liječničke i sestrinske sobe, stubišta, dizala te druge prateće prostore. "To višestruko premašuje preporučene nacionalne normative za funkcionalna područja vrlo visokog i visokog rizika", kažu iz Sindikata.

A prema tim standardima čišćenja, jedan radnik trebao bi održavati najviše 200 m2 prostora vrlo visokog i visokog rizika, 400 m2 prostora srednjeg rizika, 500 m2 prostora niskog rizika te do 1400 m2 nekliničkih prostora.

Da pojasnimo, prostori vrlo visokog i visokog rizika obuhvaćaju, dakle, operacijske sale, jedinice intenzivnog liječenja, transplantacijske i onkološke odjele, rodilišta, dijalizu, izolacijske jedinice te druge prostore u kojima se liječe najosjetljiviji pacijenti ili se provode invazivni zahvati. Zbog povećanog rizika od infekcija zahtijevaju višekratno čišćenje i dezinfekciju tijekom dana.

U prostore srednjeg rizika ubrajaju se pak bolnički odjeli bez intenzivne skrbi, specijalističke ambulante i dijagnostički prostori, dok kategoriju niskog rizika čine administrativni prostori, uredi, hodnici i čekaonice. 

Tanja Leontić kaže nam da je u KBC Zagreb trenutačno zaposleno 203 spremačice, raspoređenih na šest lokacija. Na Rebru, usto, dio poslova čišćenja u prostorima niskog i srednjeg rizika obavlja vanjski pružatelj usluga, dok su bolničke spremačice zadužene za prostore vrlo visokog i visokog rizika.

Na natječaj se prijavi pet do sedam osoba, a traži se 20

Unatoč tome, iz Sindikata ističu da spremačice ulažu iznimne napore kako bi prostori bili očišćeni u skladu sa standardima jer je riječ o sigurnosti pacijenata i zdravstvenih radnika. "Međutim, kada broj izvršitelja nije dostatan, objektivno raste rizik da se posao obavlja pod velikim vremenskim pritiskom, što može utjecati na kvalitetu i dugoročnu održivost takvog načina rada".

Upozoravaju da dugotrajna preopterećenost dovodi do iscrpljivanja, češćih bolovanja i odlaska zaposlenika. A kao glavne razloge zbog kojih se radnici ne prijavljuju na natječaje ili napuštaju bolnice navode relativno niska primanja u odnosu na odgovornost i opterećenje posla, zahtjevne uvjete rada, nedovoljno vrednovanje rada te svakodnevnu izloženost krvi, tjelesnim tekućinama, zaraznim materijalima, citostaticima, opasnim kemikalijama i drugim profesionalnim rizicima.

"Prema saznanjima Sindikata KBC Zagreb, na natječaje kojima se traži veći broj spremačica često se prijavi tek nekoliko kandidata, najčešće između pet i sedam osoba, iako se istodobno traži dvadesetak ili više izvršitelja. Dio primljenih radnika vrlo brzo odustaje od zaposlenja ili sporazumno raskida radni odnos", poručuju.

"Istodobno tržište rada danas nudi brojne poslove čišćenja u hotelima, uredima ili apartmanima, gdje su uvjeti rada često lakši, a primanja jednaka ili viša nego u bolničkom sustavu."

Svi imaju isti koeficijent

Iako se o manjku spremačica posljednjih dana sve više govori, predsjednica Sindikata ističe da problem traje više od desetljeća te je posljedica dugogodišnjeg ograničavanja zapošljavanja nezdravstvenog osoblja u javnom zdravstvu.

"U razdoblju kada su vrijedile Vladine mjere ograničenog zapošljavanja ustanove su često mogle zaposliti jednog radnika tek nakon odlaska dvojice zaposlenih, što je postupno dovelo do manjka izvršitelja", objašnjava.

Kao dodatni problem navodi i Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima za obračun plaća, koja je na snagu stupila u ožujku 2024. godine. "Prije toga kolektivni ugovori za djelatnost zdravstva i socijalne skrbi prepoznavali su različite razine profesionalnog rizika te su spremačice ostvarivale dodatke za posebne uvjete rada.

Danas sve spremačice u sustavu javnog zdravstva i socijalne skrbi imaju isti koeficijent (1,15), bez obzira rade li u domu zdravlja, domu za starije i nemoćne osobe ili svakodnevno održavaju operacijske sale, jedinice intenzivnog liječenja ili druge visokorizične bolničke prostore", kazuje.

Ministarstvo: Nemamo saznanja o kritičnom nedostatku čistačica

Ministarstvo zdravstva na Indexov je upit odgvorilo da su za organizaciju rada, uključujući zdravstvene i nezdravstvene djelatnosti, odgovorni ravnatelji zdravstvenih ustanova.

Ističu, usto, kako ministarstvo "nema saznanja o sustavnim poteškoćama u osiguravanju čistoće bolničkih prostora, neovisno o specifičnostima i zahtjevnosti pojedinih zdravstvenih odjela", kao i da "nema saznanja o kritičnom nedostatku čistačica".

Dodaju, međutim, da su upoznati s dugogodišnjim izazovima privlačenja i zadržavanja radnika u nezdravstvenim djelatnostima te vjeruju da će zdravstveni sustav pronaći odgovarajuća rješenja.

S druge strane, iz Sindikata KBC Zagreb poručuju: "Bolnička čistoća nije pomoćna djelatnost niti administrativna usluga. Ona je sastavni dio zdravstvene zaštite i jedan od ključnih preduvjeta sprječavanja bolničkih infekcija, sigurnosti pacijenata i kvalitete liječenja. Kada nema dovoljnog broja educiranih izvršitelja, ne ugrožavaju se samo uvjeti rada zaposlenika, nego i mogućnost dosljedne provedbe nacionalnih standarda bolničke higijene."