OBRAĆANJE predsjednika Donalda Trumpa iz Bijele kuće u četvrtak navečer nije donijelo nikakve prekretnice, ali njegov govor o ranjivosti američkog izbornog sustava mogao bi se pamtiti kao važan trenutak.

Mnogi ga vide kao najavu načina na koji bi Trump mogao osporavati rezultate izbora 2026. godine. Ovo su ključne točke govora, piše CNN.

Bez novih dokaza

Poput obraćanja o Iranu u travnju, i ovaj se govor po sadržaju nije bitno razlikovao od redovne konferencije za medije. Trump je kao glavno otkriće predstavio niz dokumenata s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti. Tvrdio je da su podaci bili skriveni od njega i javnosti te da pokazuju kako je američki izborni sustav "katastrofalno ispod" traženih standarda.

Ipak, prva analiza tih dokumenata pokazuje da se u njima uglavnom govori o već poznatim ranjivostima i problemima, koji su bili dio procjene američkih obavještajnih službi još 2021. godine. Čini se da velik dio novih materijala nije temeljito provjeren. I sam Trump je u jednom trenutku spomenuo da je riječ o "sirovim obavještajnim podacima".

Kao ključni dokaz istaknuo je tvrdnju da je Kina navodno došla do podataka o stotinama milijuna američkih birača. Međutim, procjena iz 2021. već je ukazala na to. Tada je zaključeno da je Kina vjerojatno nastavila s dugogodišnjim naporima prikupljanja informacija o biračima, javnom mnijenju i političkim akterima. Obavještajci su zaključili da Kina to radi još od 2008. kako bi bolje razumjela kako utjecati na američku politiku, ali su utvrdili i da se nije izravno uplela u izbore 2020. godine.

Trump je spomenuo i da je Kina 2019. "potkopavala povjerenje domaće javnosti" u njega, ali to se ne klasificira kao uplitanje u izbore. Nije ponudio nikakve dokaze da je išta od navedenog promijenilo glasove ili izborne rezultate. Nakon govora je i konzervativni novinar John Solomon, koji je surađivao s Bijelom kućom na objavi dokumenata, priznao da obavještajna zajednica nema "nikakvih dokaza da je strana sila promijenila ijedan glas 2020., 2022. ili 2024. godine". To je značajno priznanje s obzirom na Trumpove dugogodišnje tvrdnje.

Najava za izbore 2026.

Ipak, važnost govora ne treba zanemariti jer predstavlja jasnu najavu budućih namjera. S obzirom na Trumpovu povijest lažnih tvrdnji o namještenim izborima i nasilje koje je uslijedilo 6. siječnja 2021., njegova odluka da održi ovaj govor manje od četiri mjeseca prije izbora koji se čine teškima za republikance trebala bi zabrinuti američku javnost.

Trump nije najavio agresivne poteze savezne vlade, poput mijenjanja izbornih procedura ili slanja vojske na birališta, od čega su neki strahovali. Čini se, međutim, da je najavio novi val tvrdnji o izbornoj krađi.

"Sve u svemu, ovi podaci otkrivaju da je izborni sustav toliko uništen i ranjiv da ga nitko ne može braniti. Za to nema opravdanja", ustvrdio je Trump. Dodao je i da su američki izbori "gori nego u bilo kojoj zemlji trećeg svijeta". Rekao je da će savezna vlada "blisko surađivati s državama kako bi ublažila štetu" te da se poduzimaju "brzi koraci kako bi se osigurala bolja zaštita osjetljivih podataka o biračima".

Trump je jasno dao do znanja da će iduće izbore proglasiti namještenima ako Kongres ne izglasa zakon koji zahtijeva, "SAVE America Act". "Rješavanje ove krize izborne sigurnosti zahtijeva da Kongres pod hitno izglasa SAVE America Act", rekao je Trump. Zatim je dodao: "Pa koliko je to teško napraviti? Osim ako ne želite varati. Jedini razlog zašto to ne biste učinili je taj što želite varati jer su vam politike toliko loše, a kandidati toliko jadni da ne možete biti izabrani na bilo koji drugi način".

Čini se da taj zakon nema šanse proći, a neki istaknuti članovi njegove stranke pozvali su ga da to prihvati. Ako ga Kongres ne izglasa, nije teško zamisliti što bi Trump mogao reći nakon izbora 2026. u slučaju poraza republikanaca. Sva dvadeset i četiri demokratska guvernera objavila su zajedničku izjavu nakon govora. Naveli su da Trump namjerava "zastrašiti i ušutkati birače".

"Duboko zabrinjava što predsjednik Trump nastavlja pokušavati potkopati slobodne i poštene izbore", poručili su. "Nikakve laži i teorije zavjere ne mogu promijeniti činjenicu da se za izbore u našoj zemlji više puta dokazalo da su sigurni".

Izbori 2020. u drugom planu

Iako se nagađalo da će Trump iskoristiti govor za ponovno osporavanje poraza iz 2020., toj se temi posvetio manje od očekivanog. Naravno, tvrdnja da je izborni sustav manjkav podupire njegove priče o izborima od prije šest godina, ali nije iznosio previše detalja iz te utrke.

Osim optužbi na račun Kine, Trump se osvrnuo na dokumente FBI-a o mogućim prijevarama pri registraciji birača u Michiganu 2020. godine. No, o tom se problemu zna već godinama. Trump je sugerirao da je sve bilo zataškano i najavio da će zadužiti direktora FBI-a Kasha Patela da to istraži.

Podsjetimo, Trumpovi suradnici iz prvog mandata, uključujući bivšeg državnog odvjetnika Williama Barra, odbacili su njegove tvrdnje o krađi na izborima 2020. kao neutemeljene. Sudovi su u mjesecima nakon izbora zaključili da gotovo nijedna od optužbi nema osnove. U četvrtak se Trump rugao dužnosnicima koji su izbore 2020. nazvali "najsigurnijima" u američkoj povijesti i optužio članove "duboke države" da prikrivaju istinu. Ipak, nije ponovio svoju čestu lažnu tvrdnju da je on zapravo pobijedio.

Netočne tvrdnje i napad na medije

Televizijske kuće našle su se pred teškom odlukom: hoće li Trumpu dati prostor u udarnom terminu za govor nepoznatog sadržaja, i to o temi o kojoj često iznosi neistine. Neke od njih, uključujući CNN, odlučile su da govor neće prenositi. Slične odluke televizije su donosile i za govore demokratskih predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena.

Glasnogovornik Bijele kuće Steven Cheung izjavio je da su mediji koji nisu prenosili govor "kukavice" koje "ne žele da čujete istinu". No, ubrzo nakon početka govora, Trump je iznio netočne tvrdnje, primjerice da je naslijedio najgoru inflaciju u 48 godina i da je Bidenova administracija pustila više od 11.000 ubojica u zemlju. Govor je imao i snažan politički prizvuk, što se vidjelo u tvrdnjama da se zakonu "SAVE America Act" protive samo oni koji žele varati.

Poruke namijenjene biračkoj bazi

Kakav će utjecaj govor imati, tek će se vidjeti. To je tema koja se uglavnom obraća dijelu njegove biračke baze i rijetko kome drugome. Anketa Reuters-Ipsosa iz travnja pokazala je da 31 posto Amerikanaca smatra da su izbori 2020. bili ukradeni, dok se 64 posto s tim ne slaže.

Ipak, kad je riječ o općenitom povjerenju u izbore, Trump ima nešto više manevarskog prostora. Ista je anketa pokazala da su Amerikanci podijeljeni oko pitanja jesu li "velik broj lažnih listića ispunile osobe bez državljanstva". S tom se tvrdnjom složilo 46 posto ispitanika.

Trump i dio republikanaca tu su temu pretvorili u ključni dio kampanje za zakon "SAVE America Act", iako postoji vrlo malo dokaza da je glasanje osoba bez državljanstva stvaran problem. Neki u konzervativnom pokretu snažno zagovaraju taj zakon, ali čini se da on nije među prioritetima američkih građana.