KLASIČNO razdoblje Maja, koje je trajalo otprilike od 250. do 900. godine, smatra se zlatnim dobom te civilizacije. U tom su vremenu Maje ostvarile golem napredak u arhitekturi, urbanizmu, umjetnosti, pismu, matematici i astronomiji.

Ipak, u posljednje dvije discipline znanstvenici dosad nisu uspjeli imenovati pojedine učenjake koji su ostavili trag u tom razdoblju. Sada je tim istraživača identificirao osobu po imenu Sak Tahn Waax, što se prevodi kao "Bijeloprsa lisica".

Ime ovog autohtonog matematičara i astronoma pronađeno je uz iznimno složenu matematičku formulu, čime je po prvi put neko djelo iz matematike ili astronomije iz klasičnog razdoblja Maja pripisano konkretnom autoru, piše Science Alert.

Potpis na zidu drevne građevine

Otkriće potječe s arheološkog nalazišta Xultun u Gvatemali. U jednoj od manjih zgrada istraživači su pronašli više od 50 matematičkih i astronomskih "mikrotekstova" - kratkih natpisa s datumima, brojevima i izračunima.

Dešifriranjem jednog od tih tekstova, uz pomoć crteža, fotografija i digitalno poboljšanih slika, otkriveno je da ne sadrži samo matematičku formulu, već i ime osobe koja ju je osmislila.

"Dok su nam poznati potpisi umjetnika i kipara na oslikanim keramičkim posudama i isklesanim spomenicima, učenjaci koji su stajali iza računanja vremena ostali su anonimni", pojašnjava arheolog Franco Rossi s MIT-a.

Jedinstvena formula za praćenje planeta

Sama formula je, prema riječima istraživača, jedinstvena u majanskim tekstovima. Na dotad nezabilježen način vješto prikazuje kretanje Venere i drugih nebeskih tijela, iako su astronomske i kalendarske jedinice koje koristi bile poznate.

"Matematika otkriva njegovo jedinstveno razumijevanje veza i obrazaca između nekoliko vremenskih ciklusa, uključujući ritualni kalendar od 260 dana, solarnu godinu te cikluse Venere i Marsa", kaže majanist David Stuart sa Sveučilišta u Teksasu u Austinu.

Takvi su izračuni bili iznimno važni u klasičnom razdoblju Maja. Datumi koji su se podudarali s kretanjem nebeskih tijela koristili su se za određivanje termina kraljevskih događaja i planiranje građevinskih projekata.

Uvid u rad majanskih učenjaka

Iako je prostorija na nalazištu Xultun otkrivena prije 16 godina, ovo je novo i dosad neviđeno otkriće proizašlo iz analize zapisa i natpisa na njezinim zidovima. Istraživači sugeriraju da je znanstvenik, s obzirom na jedinstvenost formule, možda želio da mu se prizna zasluga, zbog čega je i ostavio svoje ime.

"Ovi 'grubi nacrti' izračuna i tablica nalik su pronalasku rane verzije poznatog rukopisa ili skice velikog umjetničkog djela", kaže arheologinja Heather Hurst s koledža Skidmore. "Ovo upotpunjuje važnu dimenziju života klasičnih Maja koja se inače rekonstruira kroz etnopovijesne izvore i španjolske zapise nastale stoljećima kasnije."

Sada se nastavlja rad na analizi desetaka drugih mikrotekstova s istog nalazišta, od kojih bi neki također mogli biti djelo novootkrivenog Sak Tahn Waaxa. To omogućuje povlačenje veza s drugim zapisima, kako u pogledu stila pisanja, tako i u pogledu karakteristika samih izračuna.

Majanski učenjak uz bok svjetskih mislilaca

Ovo se otkriće pridružuje nizu drugih nevjerojatnih majanskih dostignuća na polju astronomije i matematike, poput karata svemira i tablica pomrčina Sunca. Civilizacija Maja, očito je, dobro je poznavala brojeve. No, ovo otkriće također pomaže povjesničarima da smjeste majansku civilizaciju u kontekst s drugim narodima i carstvima tog vremena.

"U drevnom svijetu, suvremenici u Indiji, Iraku, Kini i Grčkoj na sličan su način izračunavali solarne i planetarne cikluse, predviđali pomrčine i bilježili kretanje zvijezda, a njihova su postignuća često pripisivana pojedinim misliocima", kaže Rossi. "Sada takvim misliocima možemo dodati i Sak Tahn Waaxa, ističući tako veliku autohtonu astronomsku i kalendarsku tradiciju Amerika."