SUDIONICI okruglog stola održanog u organizaciji potpredsjednika Sabora Ivana Penave ustvrdili su da Dan ustanka naroda Hrvatske, koji se u bivšoj Jugoslaviji obilježavao 27. srpnja, nije bio zajednički ustanak Hrvata i Srba iz Like, nego isključivo srpski ustanak tijekom kojeg je počinjen niz zločina nad nesrpskim stanovništvom.

"Ustanak nipošto nije mogao biti ustanak naroda Hrvatske, nego je bila riječ o jedinstvenom srpskom ustanku na tromeđi jugozapadne Bosne, istočne Like i sjeverne Dalmacije. Jedan od vođa na području sjeverne Dalmacije zvao se Momčilo Đujić, pravoslavni pop koji je kasnije bio vođa četništva na istom području", rekao je znanstveni savjetnik s Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb.

Okrugli stol održan je u organizaciji potpredsjednika Sabora Penave pod nazivom "Ljeto 1941. - hrvatske žrtve etničkog čišćenja kao historiografski i komemorativni izazov".

Jareb: Jedan zločin se ne osvećuje drugim

Dan ustanka naroda Hrvatske se do 1990. obilježavao 27. srpnja, u spomen na oružanu pobunu protiv zločina ustaških vlasti nad Srbima u Lici. Jareb ističe da se jedan zločin ne osvećuje drugim zločinom, a ustanici su, kazao je, počinili niz zločina nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom.  

"Tadašnje vlasti su na svoj način protumačile događaje iz ljeta 1941. Predstavljale su to javnosti kao partizanski, komunistički ustanak u kojem se vodila partijska politika bratstva i jedinstva, politika povezivanja Srba i Hrvata, no toga u stvarnosti, u Srbu u kolovozu ili rujnu 1941., nije bilo ni u tragovima", ustvrdio je.

Vukelić: Ne može se prihvatiti tvrdnja o neodgovornim pojedincima

Profesorica s Fakulteta hrvatskih studija Vlatka Vukelić rekla je da je jugoslavenska historiografija prešućivala zločine ustanika ili ih prikazivala kao djela neodgovornih pojedinaca.

"Iz dostupnih dokumenata vidljivo je da je vodstvo brigade uspostavilo disciplinu, uostalom bez te discipline vojni uspjesi koje je drvarska brigada ostvarila ne bi bili mogući. Tvrdnja o neodgovornim pojedincima se ne može prihvatiti kao točna, jer vodstvo drvarske brigade nije sankcioniralo počinitelje zločina", rekla je Vukelić.

Begonja: Talijanski fašisti su imali zajednički interes s četnicima

Umirovljeni sveučilišni profesor Zlatko Begonja kao tri ključna aktera pobune iz ljeta 1941. naveo je komuniste, četnike i talijanske fašiste jer su s neodobravanjem gledali na uspostavu NDH. 

"Komunisti se protive bilo kakvoj samostalnoj Hrvatskoj jer je to protivno bilo kakvoj jugoslavenskoj zajednici, a četnici se bore za ostvarenje projekta velike Srbije kojem je temeljna smetnja samostalna Hrvatska", kazao je.

Iako je Rimskim ugovorima iz svibnja 1941., NDH ustupila Kraljevini Italiji velike dijelove Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Dalmacije, Begonja smatra da su talijanski fašisti imali "zajednički interes s četnicima u onemogućavanju opstojnosti hrvatske države jer im je bila smetnja za ostvarivanje njihove imperijalističke politike na istočnoj obali Jadrana".

Penava: Nemamo drugog cilja osim istine

Potpredsjednik Sabora Ivan Penava istaknuo je da povijest treba biti utemeljena na činjenicama, ne na svjetonazoru i ideologiji, kakva je bila povijest koju je pisala Komunistička partija.

"Osim istine, drugog cilja nemamo. Lažiranja, prikrivanja, uveličavanja ostavljamo drugima da se time bave. Mi se bavimo onim suprotnim, razobličavanjem i razotkrivanjem podlih radnji koje su bile učinjene tijekom povijesti, nauštrb hrvatskog naroda, hrvatske samostalnosti i pomirbe unutar hrvatskog naroda", poručio je Penava.