ŠKOLA je gotova i djeca su vjerojatno spremna za opuštanje i odmor. No, edukatori upozoravaju da bi djeca, unatoč prijeko potrebnom predahu, trebala nastaviti razvijati vještine stečene tijekom školske godine. U suprotnom, riskiraju fenomen poznat kao "ljetni gubitak znanja", koji može pogoditi učenike gotovo svih uzrasta. Neka istraživanja pokazuju da djeca tijekom ljetnih praznika mogu izgubiti do 28% napretka u čitanju i 34% u matematici.

Što je ljetni gubitak znanja?

Ljetni gubitak znanja je pojam kojim prosvjetni djelatnici opisuju gubitak napretka koji učenik doživi tijekom ljeta kada ne primjenjuje svoje akademske vještine, kaže za Parents Curby Alexander, doktor znanosti i izvanredni profesor na Fakultetu za obrazovanje Sveučilišta Texas Christian. On objašnjava da se to najčešće povezuje s vještinama čitanja.

"U većini osnovnih škola učitelji detaljno prate razinu čitanja učenika i njihov napredak. Ako učenik redovito čita i dobiva kvalitetnu poduku, njegove vještine čitanja bi se trebale poboljšati." Međutim, nakon dugih ljetnih praznika, učitelji često primjećuju da su razine čitanja niže nego na kraju prethodne školske godine. Sličan pad, kaže, vjerojatno se događa i u matematici, pisanju i drugim predmetima.

"To je učenje koje su učenici marljivo postigli, a koje može nestati u samo nekoliko tjedana bez dosljedne vježbe", dodaje Amber Braverman, specijalistica za nastavu u tvrtki Kumon Learning.

Zašto dolazi do pada u znanju?

"Vještine poput matematike, čitanja i pisanja zahtijevaju ponavljanje i dosljednost, osobito dok ih učenik još usvaja", kaže dr. Alexander. On te vještine uspoređuje s tjelesnom spremom. "Ako se osoba želi pripremiti za utrku na pet kilometara, započet će s planom vježbanja i držati ga se tjednima ili mjesecima. Ako nakon utrke prestane trenirati, prirodno će izgubiti dio kondicije jer se tijelo prilagođava trenutnoj razini aktivnosti."

Isto vrijedi i za akademske vještine. Kada završi škola, nestaju i svakodnevne vježbe, ističe Marie Russell, voditeljica programa za dječje studije na Sveučilištu Post. "Bez namjernih poticaja, poput brzog pitanja za doručkom ili spontane igre brojanja, i akademske vještine i samopouzdanje ostaju neiskorišteni", dodaje ona.

Edukatori napominju da su nestrukturirana igra, boravak na otvorenom i druženje s obitelji i dalje važni. Problem nastaje kada se slobodno vrijeme svede na pasivne aktivnosti i prekomjerno korištenje medija, što negativno utječe na motivaciju, pažnju, san i mentalno zdravlje djece.

Tko je najviše pogođen?

Sva su djeca u određenoj mjeri podložna ljetnom gubitku znanja, no istraživanja pokazuju da je ono najoštrije za učenike od predškolske dobi do drugog razreda osnovne škole, kaže dr. Alexander.

"Mala djeca se još uvijek razvijaju, a napredak koji su postigli brže se gubi. Zato su rutine toliko važne za malu djecu jer im koristi dosljednost u spavanju, jelu, igri, zdravim interakcijama i intelektualnim aktivnostima poput čitanja i učenja." Takve navike, ističe, ne samo da pomažu razvoju mozga i tijela, već postavljaju temelje za suočavanje s budućim izazovima.

Koje su posljedice?

Jedan od najčešćih ishoda jest da će se djeca, nakon povratka u školske klupe, morati boriti da nadoknade propušteno. "Vjerojatno će se teže vratiti u školsku rutinu jer su mogli izgubiti pola godine napretka ili više. Mnogi uspjesi koje su postigli prethodne godine vjerojatno će biti izgubljeni, što znači da neće biti spremni za izazove nadolazećeg gradiva", objašnjava dr. Alexander.

Megan Kuhfeld, doktorica znanosti i direktorica u tvrtki NWEA, kaže da pad može varirati od zanemarivog do značajnog. "Iako većina učitelja prva dva do šest tjedana nove školske godine posveti ponavljanju gradiva, to neće biti dovoljno za sve učenike", upozorava ona.

Uz to, djeca mogu postati nesigurna, izbjegavati čitanje naglas ili imati poteškoća s rješavanjem jednostavnih problema. "Sve to zajedno nagriza i vještine i samopoštovanje. Tijekom nekoliko uzastopnih ljeta, ovi mali padovi nakupljaju se u veće praznine u akademskom uspjehu, društvenim interakcijama, pa čak i fizičkoj koordinaciji", dodaje Russell.

Zašto bi roditelji trebali obratiti pozornost?

Iako neće svako dijete doživjeti ljetni gubitak znanja, dr. Kuhfeld kaže da je važno biti svjestan je li djetetu potrebna dodatna akademska podrška tijekom praznika. "Istraživanja sugeriraju da programi kod kuće i formalni programi mogu poboljšati vještine čitanja i matematike tijekom ljeta, ali učenici moraju redovito sudjelovati, a programi moraju biti dovoljno zanimljivi da bi bili učinkoviti", kaže ona.

Kumulativni učinak gubitka znanja znači da djeca svaku školsku godinu započinju s deficitom. To ne znači da svako dijete mora pohađati ljetnu školu. Ponekad su dovoljni samo lagani poticaji, poput vježbanja tablice množenja, bez pritiska, već uz nježno ohrabrenje.

Obitelji koje si ne mogu priuštiti skupe ljetne kampove ne bi se trebale osjećati krivima. Na internetu se mogu pronaći besplatni radni listovi za vježbanje vokabulara, matematike ili pravopisa. Posjet lokalnoj knjižnici i zajedničko čitanje knjiga po izboru djeteta također je odlična aktivnost. Važno je dopustiti djeci da sama biraju što će čitati.

Savjeti za sprječavanje ljetnog nazadovanja

Edukatori se slažu da je ključno osigurati da djeca čitaju barem nekoliko minuta svaki dan. Dobra ideja je i uključiti se u ljetni program čitanja u lokalnoj knjižnici. Dr. Kuhfeld predlaže da roditelji pitaju učitelja za preporuke knjiga ili aktivnosti primjerenih dobi. Uz to, Marie Russell nudi nekoliko praktičnih savjeta.

Organizirajte neformalna druženja na igralištu ili u parku. "Kroz maštovitu igru djeca grade jezične i društvene vještine te samopouzdanje", kaže ona. Svakodnevne trenutke također možete pretvoriti u prilike za učenje. Zamolite dijete da procijeni cijenu namirnica u trgovini ili opiše kukca u parku.

"Slušanje i postavljanje pitanja 'zašto' ili 'kako' pomaže im vježbati jasno razmišljanje i izražavanje", ističe Russell. Dodjeljivanje kućanskih zadataka, poput postavljanja stola, gradi odgovornost, a redoviti izleti u knjižnicu ili prirodu potiču znatiželju.

"Malo usmjerenog angažmana čuva mjesece teško stečenog napretka, smanjuje potrebu za nadoknađivanjem gradiva na jesen i održava dječje samopouzdanje", zaključuje Russell. "Time se ljeto pretvara iz pasivnog odmora u odskočnu dasku za znatiželju, timski rad i rješavanje problema iz stvarnog svijeta."