Doseg električnih auta: Problem za EU povjerenike na putu za Strasbourg
PRITUŽBE koje stižu iz Bruxellesa privukle su pažnju: povjerenici EU-a navodno su nezadovoljni jer sa svojim električnim službenim automobilima ne mogu bez zaustavljanja prijeći put između Bruxellesa i Strasbourga. Iako je riječ o velikim BMW-ovim limuzinama čiji doseg prema tvorničkim podacima, ovisno o modelu, doseže i do 727 kilometara, na ruti dugoj 440 kilometara prisiljeni su stati radi punjenja.
WLTP doseg i stvarnost na autocesti
Postoji nekoliko razloga zašto se deklarirani doseg u praksi ne ostvaruje. Dok automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem pri umjerenim brzinama na autocesti troše najmanje goriva, za električne automobile stalna vožnja pri višim brzinama predstavlja najnepovoljniji scenarij u pogledu učinkovitosti. To se često događa već pri preporučenoj brzini od 130 km/h, a na dionici između Strasbourga i Bruxellesa kroz Belgiju ograničenje je 120 km/h.
Testovi su pokazali da BMW i7 ne spada među najštedljivije električne automobile. U praksi mu se potrošnja kreće oko 25 kWh na 100 kilometara, a po hladnom vremenu, pod punim opterećenjem i uz korištenje svih komfornih funkcija, ta brojka može biti i veća.
Primjerice, na testu pri temperaturi od -4 stupnja Celzijeva, BMW i7 M70 xDrive trošio je 30,8 kWh/100 km, uključujući i gubitke pri punjenju. S neto kapacitetom baterije od 101,7 kWh, stvarni doseg iznosio je tek 372 kilometra. Čak i uz štedljiviju potrošnju od 24 kWh na 100 km, i7 ne bi mogao prijeći 440 kilometara dugu rutu bez punjenja.
Minimalna napunjenost iz sigurnosnih razloga
Dodatni čimbenik koji skraćuje iskoristivi doseg jest sigurnosni protokol. Izvori iz prijevozničke službe navode da se prilikom prijevoza visokih dužnosnika baterija nikada ne smije isprazniti do kraja. Obavezno je održavati sigurnosnu rezervu kapaciteta od oko 20 posto kako bi vozilo imalo dovoljno energije za nepredviđene situacije poput preusmjeravanja, iznenadnih promjena rute ili drugih događaja. To znači da cjelokupni kapacitet baterije praktički nikada nije na raspolaganju, što je ključan faktor na ruti od 440 kilometara.
Ulogu igra i raspoloživost vozila
Usluge prijevoza dužne su osigurati visoku iskoristivost svojih vozila i izbjegavati nepotrebna čekanja. Ako električni automobil nakon duge vožnje mora provesti dulje vrijeme na punionici, to remeti dnevni raspored i smanjuje fleksibilnost. Zbog toga se putovanja planiraju tako da vozilo na odredište stigne s dovoljnom rezervom energije za eventualne dodatne vožnje ili iznenadne promjene plana, bez potrebe za punjenjem odmah po dolasku.
Postoje učinkovitije alternative
Ako se u budućnosti želi izbjeći zaustavljanje radi punjenja, prijevozničkoj službi povjerenika EU-a moglo bi se preporučiti učinkovitije vozilo. Konkurentski model iz Mercedesa, EQS 450+, pokazao se znatno efikasnijim na testu. No, on nije prihvaćen u tom svijetu visokih dužnosnika. Njegova potrošnja bila je osjetno ispod 20 kWh na 100 kilometara, a stvarni doseg iznosio je 678 kilometara s baterijom od 118 kWh pri temperaturi od 20 stupnjeva.
S takvim performansama, Mercedes bi rutu od Bruxellesa do Strasbourga prešao bez problema, čak i uz sigurnosnu rezervu od 20 posto. S tehničke strane, najjednostavnije rješenje i dalje je vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem. Primjerice, BMW 730d ne samo da može prijeći put do Strasbourga s jednim spremnikom goriva, već se može i vratiti bez potrebe za dolijevanjem. I istu dionicu odraditi još jednom.
Von der Leyen ostala pri motoru s unutarnjim izgaranjem
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, prema informacijama iz Bruxellesa, koristi konvencionalno pogonjenu blindiranu limuzinu. Objašnjenje glasi da za tu svrhu ne postoje odgovarajući električni automobili, što nije posve točno. BMW od 2023. nudi potpuno električnu blindiranu luksuznu limuzinu, BMW i7 Protection.
Međutim, problem je u masi vozila. Dok standardni i7 teži do 2,8 tona, blindirana verzija Protection teška je oko 4,4 tone. Ta golema masa zasigurno drastično povećava potrošnju električne energije u usporedbi sa standardnim modelom, što problem s dosegom čini još izraženijim.