RAVNATELJ Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović komentirao je na N1 televiziji rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita koje su pisali učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola.

Poručio je kako se pokazalo da su ispiti bili uravnoteženi. "Nemamo gotovo nijedan ispit gdje imamo više od 10% odličnih, imamo samo jedan ispit gdje imamo više od 10% negativnih. A sve ostalo koncentrirano je u dovoljne i vrlo dobre ocjene. Oko te sredine", objasnio je.

Tvrdi kako je zabrinjavajući podatak da čak 37,5% učenika četvrtog razreda nije uspjelo ostvariti bodove na pismenom zadatku, što ukazuje na ozbiljne probleme u razvoju vještina pisanja. "Dakle, naši učitelji definitivno moraju više raditi s djecom od 1. do 4. razreda na vještinama pisanja", naveo je.

"Učenici sve više koriste skraćenice i manje čitaju integralne tekstove"

Napomenuo je kako je kod osmaša situacija nešto bolja, ali i dalje postoji prostor za napredak. Smatra da se razlozi za slabije pisanje dijelom mogu tražiti i u utjecaju novih tehnologija i načina komunikacije, pri čemu učenici sve više koriste skraćenice i manje čitaju integralne tekstove.

Analiza po spolu pokazuje da su djevojčice uspješnije u gotovo svim predmetima, osobito u hrvatskom jeziku, dok su dječaci nešto bolji jedino u fizici. Ti podaci otvaraju pitanja o različitim pristupima učenju i potrebi prilagodbe obrazovnih metoda.

Filipović je istaknuo da nacionalni ispiti pružaju objektivan prikaz znanja, za razliku od zaključnih ocjena koje mogu biti podložne subjektivnosti. "Ako su razlike u postignućima učenika velike u odnosu na zaključnu ocjenu i na rezultate nacionalnih ispita, onda to doista treba biti signal svakom učitelju pojedinačno kada su u pitanju kriteriji ocjenjivanja", napomenuo je.

"Nacionalni ispiti jesu svojevrsni stres"

Na pitanje treba li nam, zbog inflacije odlikaša, "mala matura", odgovorio je da je NCVVO, kada je riječ o samim ispitima i svemu što se u tom pogledu radi već 5 godina, spreman. "Škole, možemo reći, gotovo su spremne. A kada će to doista biti kriterij i hoće li biti kriterij za upis u srednje škole, to će odlučiti naše resorno ministarstvo", rekao je.

Iako postoji ideja o uvođenju nacionalnih ispita kao kriterija za upis u srednje škole, to se neće dogoditi u skoroj budućnosti.

"Kada je u pitanju 8. razred, negdje vlada gotovo histerija u borbi za bolje ocjene. To onda proizvodi situaciju u kojoj, evo, u Zagrebu imamo u 9 gimnazija dodatne prijamne ispite. I naprosto matematički ne mogu napraviti selekciju za onaj broj učenika koji mogu upisati, jer imaju puno više kandidata nego što realno mogu primiti da bi mogli sastaviti rang-ljestvicu", upozorio je.

"Naravno, nacionalni ispiti jesu svojevrsni stres, ali svaki oblik vrednovanja, bilo pisanog, bilo usmenog, tijekom školovanja djece također izaziva svojevrsni stres", nastavio je.

"Nacionalni ispiti važan su pokazatelj stvarnog stanja"

Na pitanje o objavi rang-ljestvica osnovnih škola prema uspješnosti na nacionalnim ispitima, odgovorio je da bi to moglo izazvati nepotreban pritisak i stigmatizaciju te da su takve informacije dostupne samo osnivačima škola i Nacionalnom centru. "U velikim gradovima već desetljećima upisi u osnovne škole funkcioniraju prema kriteriju upisnih područja", naveo je.

"Kada bismo objavili uspješnost osnovnih škola, primjerice, u gradu Zagrebu, svih 112 škola, od prve do posljednje, doveli bismo u pitanje upisna područja, a time i nacionalnu politiku izgradnje i dogradnje škola, u čemu smo u velikom zamahu s ciljem da sve škole rade u jednoj smjeni", izjavio je.

Smatra da osnivači, u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti, trebaju utvrditi zašto je u pojedinoj školi rezultat bolji ili lošiji. "U tom pogledu postoji velika diskrepancija, moram priznati, u velikim gradovima. U nekim školama učenici pojedine ispite rješavaju s 70-postotnom uspješnošću, a u nekima čak i ispod 30%", poručio je.

Zaključio je da su nacionalni ispiti važan pokazatelj stvarnog stanja u obrazovanju i da će njihove analize pomoći u donošenju odluka za budućnost hrvatskog školstva.