KOJA je točna definicija inflacije, kako ona nastaje i zašto ju je potrebno smanjiti - to su pitanja koja smo odlučili postaviti saborskim zastupnicima.

Nakon što smo testirali njihovo znanje iz geografije, kada smo ih nedavno zamolili da nam pokažu Iran na karti, pitali smo ih i da nam nabroje sve države bivše Jugoslavije. U zadnje vrijeme se, naime, puno raspravlja inflaciji i antiinflacijski mjerama, pa smo htjeli provjeriti znaju li zastupnici što je uopće inflacija te kako se oni nose s poskupljenjima. 

Inače, prema definiciji Hrvatske narodne banke (HNB), inflacija se odnosi na makroekonomski fenomen, u kojem "u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju". 

Podsjetimo, vlada je prije desetak dana predstavila nove antiinflacijske mjere,  kojima se vraća porez na ekstraprofit, te povećavaju davanja za paušalne obrtnike s više prihoda te minimalni iznosi paušalnog poreza u turistički najrazvijenijim mjestima u Hrvatskoj. Uz to, inflacija je prošlog mjeseca iznosila 5,2 posto, što je manje nego mjesec ranije, no i dalje je među najvišima u Europskoj uniji.

SDP-ovac: Ne kupujem više kao prije

"Inflacija je ono što naši ljudi vide svaki dan kad uđu u trgovinu. Nešto što je prije koštalo euro, danas košta tri eura, i to svaki naš građanin osjeti kad plaća osnovne životne potrebe i na kraju mjeseca vidi što mu ostane za kvalitetu života. Najkraće rečeno", rekao nam je SDP-ov Saša Đujić.

Kako je i sam priznao, on kao saborski zastupnik nije mjerilo, ali kaže da se zbog visokih cijena odrekao nekih navika.

"Ne kupujem više kao prije, gledam što kupujem, pazim da kupujem ono što moram i da se hrana ne baca kako ne bi bilo viškova", kaže. "Jaja kupujem domaća, po tri eura za 10 komada. Mlijeko je 1,26 eura, nekad bude na akciji. Za djecu kupujem keksiće pa oni budu po 3,5 eura. Voće je jako skupo, trešnje su po devet eura. Ponekad, iako je prošlo dosta vremena, prebacim to u kune i onda se tek smrznem."

Za Bulja je inflacija višak novca ili robe na tržištu

Mostov Miro Bulj inflaciju je opisao kao pojavu viška novca ili robe na tržištu.

"Međutim, u Hrvatskoj je najveći uzrok inflacije uvođenje eura. Kad je bila najveća energetska kriza, euro je poremetio funkcioniranje sustava. Danas je cijeli lanac sveden na to da ono što je nekad bila jedna kuna sada je jedan euro. Za mene je to nacionalna veleizdaja", smatra.

"U Hrvatskoj je jedan od najvećih uzroka inflacije to što imamo 10 milijardi eura gubitka zbog korupcije godišnje. To je sve Plenković omogućio, tako je složio sustav koji svojim 'radarima' kontrolira", kaže.

Bulj kaže kako živi na selu pa pritisak na budžet nije toliki. Uz to, rekao nam je da se bavi poljoprivredom pa veliki dio potrošačke košarice uzgaja u vrtu. No kazao nam je kako bi prvi pristao na smanjenje plaće sebi i saborskim zastupnicima.

"Plenković je napravio katastrofalan potez kada je podigao plaće za 70 posto svim državnim dužnosnicima. To nije bilo pametno prije svega prema poreznim obveznicima. Ja se nikako ne mogu žaliti po tom pitanju jer sam saborski zastupnik, ali ja bih smanjenje plaće u ovom trenutku potpisao", kaže.

"Izraz loše gospodarske politike"

Nezavisni Josip Jurčević, inače član Kluba Mosta, za inflaciju kaže da je izraz loše gospodarske politike.

"To je smanjivanje vrijednosti novca, što se onda kompenzira tiskanjem novca bez pokrića. To je kod nas specifičan problem s obzirom na visoki PDV. Rast cijena povećava prihode države, ali osiromašuje stanovništvo. Sad se pribjegava svim mogućim mjerama, čini mi se da je ovo 11. paket mjera, koji potvrđuje ovo što sam rekao", kaže.

Kako je sam kazao, kao otac sedmero djece, od kojih je petero još na školovanju, on i njegova supruga moraju reducirati troškove.

"Ne možete normalno živjeti, nego neprekidno hvatate zrak", kaže. "Ja radim u Saboru pa imam vrhunsku plaću, supruga mi je doktorica znanosti, ali moramo krpati kraj s krajem."

"Ne možemo konzumirati ono što bismo trebali, pogotovo kada je riječ o školarcima i studentima. Oni bi trebali moći provesti jedan semestar studija u inozemstvu, a koliko god troškove snosilo Sveučilište, roditelji moraju snositi dodatne troškove, što je silan problem", kaže.

Račan: Nisam ekonomist

Još jedan SDP-ovac, Ivan Račan, nije nam htio definirati inflaciju jer kaže da nije ekonomist, ali nam je opisao kako on i njegova obitelj podnose inflaciju. "Kada god mogu, kupujem stvari na akciji, koristim u svim trgovinama njihove kartice za skupljanje bodova i pazim na troškove", kaže.

"Odrekao sam se svih dodatnih plaćanja za ono što su elementarne usluge. Na primjer, ako imate pretplatu na televiziju, ne morate imati pretplatu na posebne dodatne programe, ne trebate uzimati sadržaj iz videoteke. Takve smo stvari srezali koliko smo mogli", dodaje.

Račan nam je dao i točnu računicu nekih proizvoda iz potrošačke košarice koje svakodnevno koristi.

"Imamo situaciju da dobivamo domaća jaja tako da je ta cijena nebitna, a mlijeko koristi samo moja supruga, ono bez laktoze. Ono košta oko 1,90 do 2 eura, znam jer ga ja stalno kupujem. Kruh uopće ne kupujem, ali voća kupujemo jako puno. Jabuke plaćam 1,60 do 1,70 eura, a kupujemo i puno paradajza. To je super jer je sada 1,60", kaže.

"Nama zastupnicima je sigurno lakše"

Marin Živković iz Možemo! dao je kratku definiciju inflacije pa ispričao kako se on i njegova supruga s dvoje djece nose s pritiscima.

"To je opći rast cijena koji se mjeri kroz neko razdoblje", sažeo je Živković. "Mi kao saborski zastupnici imamo iznadprosječna primanja pa nam je sigurno lakše, ali imamo kampanju oko inflacije koju je Plenković uzrokovao i građani nam govore kako se jako teško nose s inflacijom, pogotovo s cijenama hrane koje su sve skuplje i skuplje."

"Ja sam osobno prestao kupovati jogurte jer sam primijetio da su itekako poskupjeli", kaže. "Još uvijek kupujem robnu marku mlijeka u velikim trgovačkim lancima pa je to nešto više od eura. To nije mlijeko najbolje kvalitete, ali imam dvoje djece pa trošimo jako puno mlijeka i zato se uvijek za to odlučim", kaže.

Tisuću eura za hranu

Najopsežniju definiciju inflacije dala nam je Anka Mrak-Taritaš (GLAS).

"Inflacija je kada ljudi troše više vlastitog novca da bi mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe. Kad iz mjeseca u mjesec vidite da vam rastu cijene elemenata poput hrane, energenata i stvari vezanih uz zdravstvo i školstvo. Možete se boriti da do inflacije ne dođe, ali kad već postoji, kao što postoji kod nas, onda se možete boriti mjerama za njezino suzbijanje, a to su sve ove subvencije koje sada imamo", kazala je. "Ovo što je vlada učinila sada samo je rezultat toga što su Možemo! i SDP već u kampanji", kaže.

Uz to, Mrak Taritaš pitali smo i kako njezino kućanstvo podnosi inflaciju.

"Ja trošim dizel i mi uzimamo onaj skuplji koji je 1,8 eura jer se pokazao boljim u smislu potrošnje", kaže. "Moj suprug je umirovljenik i on je taj koji ide u nabavu, imamo pristojne prihode pa ne moramo voditi računa o svakom euru. Na režije i pričuvu trošimo oko 300 do 400 eura mjesečno, a između 1000 i 1500 eura trošimo na hranu."