ZEMLJE Europske unije u idućim godinama riskiraju masovne gubitke radnih mjesta jer visoki troškovi energije, industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija snažno opterećuju gospodarstvo, upozorit će Europska komisija, piše Politico.

Podaci su dio Proljetnog paketa Europskog semestra, koji sadrži ekonomske i političke preporuke Komisije za države članice EU, a trebao bi biti predstavljen danas. Ovo upozorenje naglašava sve veću zabrinutost u Bruxellesu zbog razmjera ekonomskih izazova s kojima se blok suočava.

Cjenovni pritisci

"Europska se konkurentnost neće graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili financijskoj regulativi", rekla je za Politico Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za vještine. "Gradit će je ljudi, vještine koje stječu i prilike koje im stvaramo kako bi dali puni doprinos našim gospodarstvima i društvima."

S obzirom na to da se američko-izraelski rat u Iranu ne smiruje i nastavlja utjecati na cijene nafte, Komisija predviđa da će cjenovni pritisci u energetici tijekom 2026. godine ugroziti čak 560.000 radnih mjesta. Najizloženiji sektori uključuju građevinarstvo, metalurgiju, kemijsku industriju i promet.

Slabija gospodarska aktivnost prisilila je Komisiju na reviziju projekcija nezaposlenosti. Prošle jeseni Komisija je predviđala da će nezaposlenost 2026. iznositi 5.9 posto, a 2027. godine 5.8 posto.

Sada vjeruje da će u obje godine dosegnuti 6 posto. Komisija također očekuje da će vlade povećati zaduženje, pri čemu će ukupni saldo državnog proračuna za svih 27 zemalja EU porasti s -3.1 posto BDP-a u 2025. na -3.5 posto u 2026. i -3.6 posto u 2027. godini.

Ugroženi sektori i radna mjesta

Paketom se nastoji preusmjeriti pozornost na radnu snagu, uz argument da agenda konkurentnosti EU ne može uspjeti bez rješavanja rastućeg nedostatka radnika i vještina. Komisija je identificirala nekoliko sektora koji se suočavaju s pritiscima na zapošljavanje.

U europskom automobilskom sektoru, ključnom za gospodarski uspjeh Njemačke, Komisija navodi da je ugroženo 600.000 radnih mjesta dok se industrija bori s prijelazom s vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i snažnom konkurencijom iz Kine. U industriji baterija u opasnosti je oko 85.000 radnih mjesta.

Sektor proizvodnje solarnih panela pogođen je tržišnim pritiscima koji utječu na gotovo 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisija ugljika mogle utjecati na još 4500 pozicija u industriji čelika.

Ova zabrinutost odražava širu raspravu u Bruxellesu o tome gubi li Europa korak u strateškim industrijama u odnosu na suparnike poput Kine i Sjedinjenih Država, unatoč planovima za poticanje domaće proizvodnje.

Poticanje vještina

Istovremeno, poslodavci diljem bloka i dalje prijavljuju poteškoće u pronalaženju radnika s odgovarajućim kvalifikacijama. Prema podacima Komisije, 68 posto srednjih poduzeća prijavilo je nedostatak vještina u 2023. godini. Do 2024. godine, 77 posto tvrtki izjavilo je da im nedostatak radne snage i vještina predstavlja prepreku za ulaganja.

Ovi nalazi pojačavaju središnju poruku ovog semestralnog paketa: ekonomska otpornost sve više ovisi o ulaganju u ljudski kapital. Po prvi put, preporuke EU koje prate paket uključivat će poseban naglasak na stavljanje obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, obrazovanja odraslih, STEM vještina i prekvalifikacije u središte okvira ekonomskog upravljanja EU.

"Ulaganje u ljude najsnažnija je europska strategija za konkurentnost i temelj Unije koja može prednjačiti u inovacijama, biti konkurentna i oduprijeti se svakom izazovu", rekla je Mînzatu. "To je promjena koju donosi ovaj Europski semestar: ljudski kapital sada se smatra ključnim pokretačem konkurentnosti, uz posebne smjernice za svaku državu članicu."

Socijalne posljedice i nejednakosti

Izazovi zapošljavanja navedeni u dokumentu nadilaze sam gubitak radnih mjesta. Komisija će upozoriti da bi kućanstva s niskim primanjima mogla snositi nerazmjerno velik teret zbog viših cijena goriva za prijevoz, što bi ih moglo koštati dodatnih 1.4 posto njihovog prihoda.

Naglasit će i postojane nejednakosti na tržištu rada, ističući da građani koji nisu iz EU i dalje imaju znatno veću vjerojatnost da su prekvalificirani za poslove koje obavljaju u usporedbi s domaćim radnicima.

Bruxelles će također ukazati na zabrinutost zbog kvalitete radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen na slabo plaćenim poslovima u sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava s rizikom siromaštva unatoč zaposlenju.

U tom kontekstu, Komisija će iskoristiti paket kako bi potaknula zemlje EU na reforme usmjerene na poticanje vještina, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i jačanje sustava socijalne zaštite.

U sklopu današnjeg paketa, Bruxelles će također izraziti zabrinutost za financijsko zdravlje Bugarske nakon detaljnog pregleda njezine potrošnje. Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija prošle su sličnu provjeru, ali su iz Komisijine procjene, za sada, izašle bez negativnih ocjena.