PREDSJEDNIK Mosta Nikola Grmoja osvrnuo se na Vladine antiinflacijske mjere, poručivši kako je vrijeme da Vlada počne štedjeti na sebi jer novac troši na bezvrijedne stvari, a malim poduzetnicima i obrtnicima nameće nove namete, dok banke ostvaruju ogromnu dobit.

Najavio je da će Most protiv toga snažno ustati. Dodao je da Vlada mora imati sluha za poduzetnike i obrtnike te ne treba kažnjavati one koji pokušavaju živjeti od svoga rada.

"Bankarski sektor ostvaruje goleme dobiti"

"Istodobno ne pokazuje ni minimum odlučnosti da zaustavi rasipanje javnog novca, korupciju, afere u sportskim savezima, privilegije i pogodovanje velikima. Godinama smo slušali mantru kako su mali poduzetnici i obrtnici kralježnica hrvatskog gospodarstva i kako treba zadržavati ljude u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje. No, kada ljudi otvore obrt i zaposle sami sebe, tada ih Plenkovićeva vlada dočeka novim nametima", upozorio je.

Napomenuo je da bi pojedinim paušalnim obrtnicima i poduzetnicima porez mogao porasti za čak 266 posto, a u najvišem razredu bi mogli porasti i za više od 1.000 eura godišnje. To znači manji prihod, manje ulaganja, sigurnosti i nade da se u takvoj Hrvatskoj rad uopće isplati, istaknuo je Grmoja.

"Bankarski sektor, kojemu pogoduje Plenkovićeva vlada, godinama ostvaruje goleme dobiti, pa su prema podacima HNB-a kreditne institucije u 2023. ostvarile oko 1,5 milijardi eura dobiti, a u 2024. još 1,4 milijarde, odnosno u dvije godine gotovo 3 milijarde eura dobiti. Istodobno se teret pokušava prebaciti na naše obitelji, poduzetnike i obrtnike. To je bit Plenkovićeve nepravde, jer banke ostvaruju rekordnu dobit, a država ništa ne poduzima", smatra Grmoja.

"Tražili smo dolazak predsjednice Vrhovnog suda u Sabor, SDP i Možemo odbili potpisati"

U vezi s tragedijom u Drnišu, u kojoj je mladić izgubio život, Grmoja je ocijenio kako se ništa nije promijenilo. "Predsjednik Republike Zoran Milanović o tome nije rekao ni riječi, ministar pravosuđa Damir Habijan nije ni ponudio ostavku i sve se pokušava prebaciti na dvije sutkinje koje uistinu jesu odgovorne, no cijeli sustav ne funkcionira", ustvrdio je.

"Da je u pitanju neki guzonjin sin, sigurno bi padale ostavke", ustvrdio je Grmoja. Podsjetio je da su tražili dolazak predsjednice Vrhovnog suda u Sabor, no tu inicijativu odbili su potpisati SDP i Možemo, jer su suce kroz Državno sudbeno vijeće izabrali HDZ i SDP, a predsjednicu Vrhovnog suda predložio je Milanović, pa zato ne žele raspravu.

"Predsjednica Vrhovnog suda trebala bi doći 16. lipnja na Odbor da podnese izvješće o stanju sudbene vlasti i tražim da to izvješće bude razmotreno i na plenarnoj sjednici", rekao je Grmoja. Najavio je i tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe o slučaju Drniš, na koju bi trebali doći svi relevantni sudionici. Potrebne su nam korjenite promjene, poručio je.

"Hrvati u BiH trebaju biti ravnopravni"

Što se tiče presude Vrhovnog suda u slučaju potrošača s kreditima u švicarskim francima, koja još nije objavljena, Grmoja je izrazio nadu da bankarski lobi, preko predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić i ostalih u Vrhovnom sudu, nije presudio u korist banaka na štetu hrvatskih građana. "Vrijeme je da hrvatska politika konačno stane uz hrvatske potrošače", naglasio je.

Vezano uz inicijativu Domovinskog pokreta, izjavio je da Hrvati u BiH trebaju biti ravnopravni, a ako to ne bude moguće ostvariti, treba ići u smjeru hrvatske federalne jedinice i hrvatskog entiteta u BiH, koja bez Hrvata ne može biti funkcionalna.