DRAMATIČAN napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na Moskvu početkom tjedna razbio je svaki preostali osjećaj izoliranosti ruske prijestolnice od rata koji je Vladimir Putin pokrenuo u susjedstvu.

Dok se Kremlj borio objasniti kako je najzaštićenija regija u zemlji ostala tako izložena, pribjegavajući poricanju i cenzuri, Kijev je demonstrirao rastuću sposobnost da udare izvodi samostalno, mijenjajući time stratešku jednadžbu sukoba, piše Newsweek.

Napad koji je uzdrmao Kremlj

Nakon napada, Kremlj je umanjivao njegov značaj i hvalio se uspješnim presretanjima, istovremeno pokušavajući cenzurirati informacije o stvarnim posljedicama. Rusko ministarstvo obrane ustvrdilo je da su u 24 sata srušene 1054 ukrajinske bespilotne letjelice, dok je gradonačelnik Moskve izvijestio o 81 dronu oborenom u blizini glavnog grada.

Nekoliko zračnih luka privremeno je obustavilo promet. No, masovni napad, čiji su ostaci zasuli i najveću zračnu luku u zemlji, uništio je privid normalnosti u Moskvi. "To jasno pokazuje da Ukrajina ima sposobnost izvođenja udara vrlo značajnih razmjera u samom glavnom gradu Rusije ili njegovoj okolici", rekao je za AP Nigel Gould-Davies, viši suradnik za Rusiju i Euroaziju na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Zvuk eksplozija ukrajinskih dronova, kazao je, trebao bi odjeknuti daleko izvan Rusije, gdje se "sve mračniji oblak tjeskobe opipljivo nadvio u posljednja tri ili četiri mjeseca".

Bijeg iz zamke zapadnog odobrenja

Ovaj događaj trebao bi odjeknuti i u Washingtonu, jer rastući ukrajinski arsenal za dalekometne udare čini američke rasprave o dopuštenjima manje presudnima od činjenica na terenu. Politika zapadnih partnera, od Bidenove do Trumpove administracije, često je bila vođena strahom od eskalacije, kako je to ocijenio Centar za analizu europske politike (CEPA).

Zapad se bojao da bi naoružavanje Ukrajine sustavima koji mogu dosegnuti Moskvu moglo dovesti do izravnog sukoba s nuklearno naoružanom Rusijom. Predsjednik Donald Trump pojačao je takav pristup odustajanjem od prodaje krstarećih projektila Tomahawk Ukrajini.

Kijev je tako bio zarobljen u svojevrsnoj "zamci dopuštenja", gdje je njegova potreba za zapadnim oružjem davala Washingtonu praktički pravo veta na politički osjetljive udare. Sličnu nevoljkost pokazala je i Njemačka s isporukom svojih krstarećih raketa Taurus. Međutim, Ukrajina sada pronalazi izlaz iz te zamke kroz jačanje vlastite vojne industrije.

Ukrajinske tvornice nadjačavaju političke rasprave

Ukrajinski glavni stožer potvrdio je da su u napadu 16. i 17. svibnja korištene tri vrste lokalno proizvedenih dronova dugog dometa: FP-1 Firepoint, RS-1 Bars i dosad nepoznati Bars-SM Gladiator. Mete su uključivale postrojenje za proizvodnju mikročipova tridesetak kilometara od središta Moskve i veliku naftnu crpnu stanicu pedesetak kilometara od centra grada.

Dron FP-1 dizajniran je za udare na udaljenosti većoj od 1400 kilometara, može nositi oko 120 kilograma eksploziva, a proizvodi ga tvrtka Fire Point po cijeni od otprilike 50.000 dolara po komadu.

Ista tvrtka razvila je i krstareći projektil FP-5 Flamingo, koji navodno ima domet od 3000 kilometara i nosivost od 1150 kilograma. Iako su vanjski analitičari oprezni oko stvarne učinkovitosti Flaminga zbog tajnovitosti koja ga okružuje, smjer je jasan: Ukrajina gradi vlastiti arsenal dalekometnih sustava koji komplicira američke pretpostavke da se uskraćivanjem jednog oružja može definirati doseg Kijeva.

Putinov politički problem

Iako vojna šteta od napada dronovima može varirati, Kremlj teže može izolirati njihov politički učinak jer rat postaje sve stvarniji za ruske civile. Mnogi ga sada doživljavaju kroz ekonomske poteškoće, zatvaranje zračnih luka, prekide interneta i napade u blizini glavnog grada. Vlasti su smanjile opseg proslave Dana pobjede, a lojalni vojni blogeri počeli su javno preispitivati propuste protuzračne obrane.

Vlasti u Moskvi također su zabranile većini građana i medija objavljivanje snimki ili informacija o posljedicama napada. Iako ankete centra Levada i dalje pokazuju visoku javnu potporu vojsci, ranjivost Moskve nagriza osjećaj izoliranosti koji je Kremlju omogućio vođenje dugog rata i potkopava Putinov kredibilitet.

Washington više nije presudan

Putin i dalje može podnijeti znatno više gubitaka nego što zapadni partneri Ukrajine često očekuju, a Gould-Davies iz IISS-a ne vidi "nikakvu mogućnost" da bi trenutni problemi natjerali Kremlj na kompromis. Ukrajina se i dalje uvelike oslanja na zapadnu potporu koju nikakav domaći program dronova ne može zamijeniti.

Ipak, političko pitanje više nije hoće li Ukrajina jednog dana dobiti oružje sposobno dosegnuti simbolične ruske ciljeve. Kijev već sada pokazuje da se obrana Moskve može preopteretiti sustavima ukrajinske proizvodnje. Ako se taj trend nastavi, sljedeća rasprava u Washingtonu o eskalaciji polazit će od potpuno drugačije premise. Putin više ne može računati na Ameriku kao na čuvara koji će sputavati dugu ruku Ukrajine, a američka politika morat će se prilagoditi toj novoj stvarnosti, zaključuje Newsweek.