NOVA direktiva Europske unije o otpadnim vodama mogla bi dovesti do poskupljenja i nestašica lijekova u Hrvatskoj. Farmaceutska industrija upozorava da bi zbog novih pravila proizvodnja mnogih lijekova postala neisplativa te, uz podršku hrvatskih europarlamentaraca, traži odgodu primjene direktive. Prema prijedlogu, upravo bi proizvođači lijekova trebali snositi većinu troškova dodatnog pročišćavanja vode od mikročestica i ostataka lijekova koje klasični sustavi ne mogu ukloniti, piše Net.hr.

Prema novoj direktivi, proizvođači lijekova trebali bi pokriti čak 80 posto troškova uvođenja naprednih tehnologija za pročišćavanje otpadnih voda. To je izazvalo oštru reakciju u industriji, iz koje poručuju da bi takav teret mogao ugroziti dostupnost lijekova.

Upozorenja o nestašicama najjeftinijih lijekova

"Ovdje govorimo o tome da će svaki proizvođač za sebe morati procijeniti može li taj lijek dalje plasirati na tržište. To bi moglo dovesti do nestašice jer će najviše pogoditi ionako najjeftinije lijekove, koje je proizvođačima već danas problematično plasirati na tržište", izjavila je Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova.

Na najvećem udaru našli bi se generički lijekovi, poput onih za kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili povišenu temperaturu. Mario Vrebčević, zamjenik predsjednice Hrvatske ljekarničke komore, pojašnjava situaciju: "Kada govorimo o cijenama tih lijekova, prije svega govorimo iz perspektive države.

Za pacijente su ti lijekovi uglavnom besplatni u Hrvatskoj i velikom dijelu Europe. Oni su pod stalnim pritiskom i cijene im padaju već 20 godina". Proizvođači upozoravaju da će im proizvodnja pod novim uvjetima postati potpuno neisplativa.

"Tražimo odgodu, želimo sjesti za stol da znamo što točno pročišćavamo i koliko točno košta, pa da se onda dogovorimo kako ćemo taj trošak podijeliti. Moramo točno znati koliko lijekovi onečišćuju okoliš", dodaje Gongola.

Znanstvenici: Direktiva je nužna

S druge strane, znanstvenici ističu da je problem onečišćenja voda ostacima lijekova stvaran i da je direktiva nužan korak, iako su hrvatske vode među najčišćima u Europi. "Poseban problem su ostaci lijekova i antibiotika zato što ih konvencionalni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ne uklanjaju učinkovito, kao ni rezistentne bakterije koje preživljavaju tretman.

To nije samo problem Hrvatske, nego cijele Europske unije, to je globalni problem", objašnjava Nikolina Udiković Kolić, voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju na Institutu Ruđer Bošković. Ona se nada da primjena direktive, koja bi trebala stupiti na snagu 2027. godine, neće ići na štetu pacijenata i cijena lijekova.

Glavno pitanje koje se postavlja jest kako uskladiti zaštitu okoliša s dostupnošću lijekova. Najveći rizik postoji za generičke i esencijalne lijekove, koji čine oko 70 posto svih terapija u Europi, a istovremeno imaju nisku cijenu i malu profitnu maržu za proizvođače. Koliki bi utjecaj na cijene mogao biti, pokazuje izračun iz Nizozemske prema kojem bi neki lijekovi mogli poskupjeti i do 900 posto.